Topic: ''OBJAŠNJATOR'' (Read 46735 times) previous topic - next topic

Eto krenulo je
Uskoro slijedi eksplozija informacija.

Mislim da je nepotrebno prevoditi termine koji su specifični za jednu stanicu/proizvođača, već treba poraditi na razumijevanju 'generičkih' pojmova za pojedine vrste modela, glider, acro,heli......

Zato ću pokušati , ne prevesti , nego rastumačiti dio koji se odnosi na jedrilice, uvažavajući činjenicu da pojedini brandovi nemaju isti naziv za iste pojmove. ovdje se radi o 'sabloniziranim ' mixevima koji nemaju dovoljno veze sa nečim što bi se zvalo 'napredno programiranje'.

Dakle:

Advanced GLIDER Programming

9 wing Type (6 Main Wings, 3 Flying Wings) = raspored kontrolnih površina na krili, definiraju 6 verzija za krilo i 3 verzije za leteća krila (Zagi i sl.)

Five Tail Type (Main Wing: Normal, V-Tail, Ailevator) (Flying Wing: 1 Servo Rudder, 2 Servo Rudders)= razne vrste repnih površina i rasporeda njihovih kontrolnih površina: 'normalni rep (ovo je totalno krivo , jer može biti X ili T rep!), V-rep (moj omiljeni  ), Ailevator - vidi tumaćenje dolja..., zatim raspored kod letećeg krila (1 servo ili 2 serva za skretanje - ne kužim )

Quick Model Options Select (Motor, Retracts Gear, Airbrake)= jasno samo po sebi, tipično za brand

Motor Control (Switch on/off)**= jasno da je u pitanju naziv za kontrolu motora motorne jedrilice

Airbrake = zračna kočnica, nije jasno da li Schempp-Hirth ili neka druga, vidjeti manuall  !

Airbrake to Elevator Mix**= kod otvaranja zračne kočnice model može pokazati tendenciju recimo dizanja nosa i to se kompenzira ovom funkcijom

Aileron to Rudder Mix**= 'glatki' zavoji idu samo uz kombinaciju kormila smjera i elerona, to se drugdje naziva i 'combo', ovdje je 'glavna komanda (input) eleron

Elevator to Camber Mix**= kod promjene profila krila recimo flapsovima (speed ili kočnica9 može se pojaviti tendencija da model pikira ili diže nos, to se kompenzira ovim miksom

Rudder to Aileron Mix**== 'glatki' zavoji idu samo uz kombinaciju kormila smjera i elerona, to se drugdje naziva i 'combo', ovdje je 'glavna komanda (input) kormilo smjera

Aileron Differential*= eleroni se u pravilu kod nesimetričnog profila ne kreću jednako gore i dole zbog pojave 'adverse yaw',; ukratko, eleron treba ići više gore nego li dole, (ovo me 'stručno hebe' kod letećeg krila  )

Aileron to Flap Mix**= mix između elerona i flapsova, programirati utjecaj kretanja jednih na druge (vidi dole butterfly)

Launch (Stick Position Auto Cut Function)**= položaj kod startanja modela (pretpostavljam, treba vidjeti priručnik)

Camber Mix**= miksevi koji se odnose na promjenu profila, vidjeti i gore i dole .. 

Flap Control*= mislim da je ovo tipično za dati brand ...??

3 x Gyro Sensitivity (ex: AILE/ELEV/RUDD)*= netko leti jedrilice stabilizirane sa gyro???

Butterfly**= je vrsta zračne kočnice, bitno je da flapsovi idu dole skoro okomito, a za kompenzaciju eleroni idu gore, ali ne sasvim da bi se zadržala kontrola po uzdužnoj osi; treba umiksati i elevator da ne bide promjena u 'pitch'

V-Tail**= V-rep, već navedeno gore kao opcija kontrolnih površina stabilizatora repa

Delta Mix**= miks za leteće krilo i slićne 'delta' modele (elevoni kao naziv za kontrolne površine)

Ailevator**= vrsta kormila dubine, elevatora, gdje se odvojeno upravlja sa lijevim i desnim dijelom kako bi se npr. poboljšalo izvođenje 'roll-a'.


Mislim da je sasvim jasno zašto ovo nema smisla direktno prevoditi bez usporedbe sa drugim-slićnim terminima pojedinih brandova, jer potrebno je razumjeti specifično upravljanje modelom.Ukratko - znam da nisam puno pomogao !

Damir

Airbrake to Elevator Mix**= kod otvaranja zračne kočnice model može pokazati tendenciju recimo dizanja nosa i to se kompenzira ovom funkcijom

Aileron to Rudder Mix**= 'glatki' zavoji idu samo uz kombinaciju kormila smjera i elerona, to se drugdje naziva i 'combo', ovdje je 'glavna komanda (input) eleron

Elevator to Camber Mix**= kod promjene profila krila recimo flapsovima (speed ili kočnica9 može se pojaviti tendencija da model pikira ili diže nos, to se kompenzira ovim miksom

Rudder to Aileron Mix**== 'glatki' zavoji idu samo uz kombinaciju kormila smjera i elerona, to se drugdje naziva i 'combo', ovdje je 'glavna komanda (input) kormilo smjera


Butterfly**= je vrsta zračne kočnice, bitno je da flapsovi idu dole skoro okomito, a za kompenzaciju eleroni idu gore, ali ne sasvim da bi se zadržala kontrola po uzdužnoj osi; treba umiksati i elevator da ne bide promjena u 'pitch'

Ukratko - znam da nisam puno pomogao !

Damir
[/b]

kao i uvijek..nimalo 

a i hebes takvu pomoc kada otkrijes zakaj si strmopizdio 2x jedrilicu pri koristenju flapsova.i nije ti drago da si to otkrio bez pomoci,jel 

VELIKO hvala Diogenu

evo nekaj kaj ce svima pomoci

Hot Water Trick, Foam RC model repair.wmv

molio bi da i objasnite ukratko upotrebu flapsova.kako kada brzina gdje što...jer iz dosadašnjeg iskustva, kada upalim flapsove, model se uzdigne i of kors, potom strmopizdi na nos..pa bi rado naučio.thx 

Bok Željane, poslao sam Ti PM....

molim objašnjatore

da objasne ulogu ferita (valjda sam dobro napisao  ) u strujnom krugu, koliko ga treba, kada ga stavljati, gdje u setupu, te gdje se moze kupiti. a sve pitano je u svezi setupa za FPV.

fala

Feromagnetski materijali

Najizrazitije feromagnetske osobine imaju željezo, kobalt, nikal i gadolinij (rijetka zemlja), pa se nazivaju osnovnim feromagnetskim materijalima. Feromagnetske osobine imaju i legure Mn/Cu/Al i Mn/Ag/Al napravljene od neferomagnetskih materijala. Osnovne feromagnetske materijale odlikuje:

intenzivno magnetiziranje već relativno malim poljem (permeabilnost puno veća od 1)
nelinearna krivulja magnetiziranja (permeabilnost ovisi o jakosti polja)
zasićenje krivulje magnetiziranja
postojanje Weissovih domena i Blochovih stijenki

Svakom feromagnetskom materijalu odgovara karakteristična temperatura koja se zove Curieva feromagnetska temperatura. Ispod i iznad ove temperature magnetske osobine feromagnetskih materijala se bitno razlikuju.

Potpuno objašnjenje magnetskih svojstava feromagnetskih materijala moguće je jedino pomoću kvantne mehanike. Ovdje se koristi klasično objašnjenje magnetskih osobina ovih materijala koje je predložio Weiss.

Pretpostavka je da se svaki feromagnetski materijal sastoji od domena dimenzija od 10 do 100 m ili većih. Broj atoma u domeni je 1015 ili veći.

Uzajamne sile koje djeluju između atoma u kristalnoj strukuri krutog tijela spriječavaju dezorijentirajuće sile toplinskog gibanja i omogućavaju da se magnetski momenti cijele jedne skupine atoma usmjere u istom smjeru. Stvaranje ovih domena je posljedica tendencije smanjenja rasipnih polja unutar domene.

Svaka domena je magnetizirana do zasićenja. Ova magnetiziranost se naziva spontanom magnetiziranošću. Najjača je pri T = 0 i s porastom temperature opada. 

Kada se feromagnetski materijal ne nalazi u vanjskom magnetskom polju ili se ne ponaša kao stalni magnet, magnetski momenti (vektori magnetizacije M pojedinih domena su kaotično raspoređeni, te je rezultantna magnetiziranost materijala jednaka nuli.

Kada se feromagnetski materijal unese u magnetsko polje , dolazi do usmjeravanja magnetskih momenata Weissovih domena i materijal se magnetizira. Budući da su magnetski momenti ovih domena za faktor 1015 veći od atomskih momenata, magnetiziranje je i kod slabih magnetskih polja intezivno i znatno veće nego kod paramagnetskih materijala.

Između susjednih domena čiji su magnetski momenti različite orijentacije postoje prijelazni slojevi. Ovi se slojevi zovu Blochove stijenke. U Blochovim stijenkama se pravac magnetskih momenata postepeno mijenja. 

Širina Blochovih stijenki ovisi o vrsti materijala i o orijentiranosti dvije susjedne domene. Npr. ako je orijentiranost dvije susjedne domene 1800, širina Blochove stijenke je oko 200 nm, a ako je 900 onda je upola manja.

[attachimg=1]

Prikaz Blochovih stijena i Weisovih područja

Svaka fizička promjena u strukturi materijala, uslijed mehaničkih ili toplinskih naprezanja, ima za posljedicu promjenu uzajamnih sila među atomima kristalne rešetke, pa se mijenjaju i magnetska svojstva.

U slučaju da razmak među atomima postane dovoljno velik tj. da sile koje među njima postoje postanu manje od potrebnih za stvaranje Weissovih područja, dolazi do nestajanja ovih domena i materijal postaje paramagnetičan.

Istraživanja su pokazala da samo  za određene odnose međuatomskog razmaka prema radijusu nepotpuno zaposjednutih elektronskih ljuski nastupaju uvjeti potrebni za spontano magnetiziranje.

Na slici je prikazana ovisnost sile koja vlada između atoma o odnosu međuatomskog razmaka i radijusa nepotpuno zaposjednutih ljuski.

[attachimg=2]

Ukoliko se potreban omjer (l/r) zbog nekih razloga poremeti, spontano magnetiziranje prestaje, tj. feromagnetski materijal u rastaljenom ili plinovitom stanju postaje paramagnetski.
Suprotno, moguća je sinteza materijala feromagnetskih osobina pomoću neferomagnetskih materijala.

Promatra se ponašanje feromagnetskog materijala u vanjskom magnetskom polju čija se jakost postepeno povećava od nule.

Za H = 0 magnetiziranost pojedinih domena feromagnetskog materijala je različita od nule, ali je magnetiziranost materijala jednaka nuli, slika a).

Pri maloj jakosti magnetskog polja dolazi do povećanja onih domena čiji magnetski momenti zatvaraju najmanji kut s vektorom jakosti magnetskog polja. Ovo širenje domena ide na račun ostalih domena. U ovim domenama materijal počinje da se makroskopski magnetizira. Ovo širenje domena pri slabim poljima je reverzibilno, jer se prestankom djelovanja polja granice domena vraćaju u prvobitni položaj, slika b).

[attachimg=3]

S daljnjim povećanjem jakosti magnetskog polja nastavlja se pomjeranje granica pojedinih domena koje na kraju nestaju, slika c). Smanjenjem jakosti magnetskog polja granice domena se ne vraćaju u prvobitni položaj. Pri ovim jakostima polja promjene u feromagnetskom materijalu su ireverzibilne.

Ako se jakost magnetskog polja i dalje povećava, mijenjaju se pravci vektora magnetizacije preostalih domena jer oni teže da se postave u smjeru vektora vanjskog magnetskog polja, slika d).

Na kraju pri još većim jakostima vanjskog polja nestaju granice svih domena, slika e). Feromagnetski materijal je magnetiziran do zasićenja.

[attachimg=4]

Ovisnost vektora magnetizacije M u bilo kojoj točci feromagnetskog materijala o jakosti magnetskog polja u toj točci predstavlja se krivuljom prvog magnetiziranja.

[attachimg=5]

Prvi dio krivulje odgovara povratnom pomjeranju granica domena.
 
Drugi dio krivulje odgovara nepovratnom pomjeranju granica domena.

Treći dio krivulje odgovara rotaciji magnetskih momenata domena u smjeru polja. Još veća jakost magnetskog polja ne izaziva promjene magnetizacije materijala. Materijal je magnetiziran do zasićenja.

Temperatura kod koje se feromagnetski materijal ponaša kao paramagnetski naziva se Currieva točka ili Currieva feromagnetska temperatura. Za pojedine feromagnetske elemente iznosi kako je pokazano u tablici. Iz navedenih temperatura je vidljivo zašto gadolinij pri normalnim temperaturama slabo pokazuje feromagnetski efekt i ima malu praktičnu vrijednost.

[attach=6]

Ferimagnetski materijali

Od ferimagnetskih materijala značajni za primjenu u elektrotehnici su feriti. Feriti predstavljaju čvrsti rastvor dva oksida. Kemijska formula ferita je Me2+Fe23+O42- gdje je s Me2+ označen dvovalentni ion metala; Fe, Co, Mn, Zn, Cd, Mg itd.

S obzirom na magnetska svojstva, feriti se nalaze između feromagnetskih i antiferomagnetskih materijala. Kod ferita su magnetski momenti bliskih susjeda suprotno orijentirani. Za razliku od antiferomagnetskih materijala ovi magnetski momenti su različitog inteziteta što je posljedica nesimetrije u kristalnim slagalinama ovih materijala.

Što se tiče električne provodnosti, feriti pripadaju poluvodičima. Električna otpornost im je veća nego kod feromagnetskih materijala, te su im gubici uslijed vrtložnih struja manji. Feriti se koriste za jezgre transformatora i prigušnica za visoke frekvencije.

[attachimg=7]

Podjela materijala prema ponašanju u magnetskom polju


Meki i tvrdi magnetski materijali

Magnetski materijali, odnosno magnetske jezgre sa stanovišta ponašanja pri magnetiziranju i razmagnetiziranju dijele se na meke i tvrde magnetske materijale. Nema precizne granice, ali u osnovi:

Meki magnetski materijali su oni u kojima već veoma malo vanjsko magnetiziranje stvara veliki magnetski tok, a kad vanjsko polje nestane tok se gubi ili je zanemariv. Idealno bi bilo da nema histereze.
   
Tvrdi magnetski materijali su oni u kojima nakon magnetiziranja i uklanjanja vanjskog polja zaostane značajan magnetski tok, pri čemu za tvrdoću nije bitno kako veliko magnetiziranje je trebalo da se stvori taj tok. U tvrdima magnetskim materijalima ostane značajna akumulirana energija. Tok postoji i kad nema vanjskog uzbudnog polja. Idealno što šira histereza.

Razlika je, dakle, u:
                                  strmini krivulje magnetiziranja
                                  širini petlje histereze

Meke magnetske jezgre

Upotrebljavaju se u istosmjernim i izmjeničnim magnetskim krugovima, raznih frekvencija: transformatori svih vrsta, većina električnih strojeva, većina releja, elektromagneti, polni nastavci itd.

Tvrde magnetske jezgre (permanentni magneti)

Upotrebljavaju se kao trajni izvori magnetskog polja, bez vanjskog magnetiziranja kao što su: zvučnici, mali električni strojevi (dinamo, alternator), neki releji i slično, magnetski zapisi (trake), mjerni instrumenti.

Izvedbe jezgri

S obzirom na primjenu i frekvencijsko području upotrebe, magnetske jezgre se izvode u više izvedbi i to kao:

masivne (kompaktne, pune)
lamelirane
praškaste

Masivne jezgre se izrađuju iz metala ili metalnih smjesa (legure, sinterizirani materijali). Izrađuju se u potrebne oblike lijevanjem, kovanjem, sinteriranjem.

Primjena masivnih jezgri je kao meke magnetske jezgre za istosmjerno magnetiziranje, te kao tvrde magnetske jezgre (permanentni magneti).

Lamelirane jezgre se izrađuju iz limova i traka debljine od 0,02 do 1 mm. Mogu biti paketirane ili motane.

Primjena lemeliranih jezgri je kao mekomagnetske jezgre za izmjenična  polja frekvencije  od industrijskih 50 Hz do 100 kHz. Limovi ili trake moraju biti izolirane: papir, lak, oksidi, fosfati i drugi anorganski kemijski spojevi.

Praškaste jezgre su prividno masivne jezgre. Izrađene su iz smjese od  metalnog praha i veziva (nemagnetski materijal). Primjena praškastih jezgri je kao mekomagnetske jezgre za visokofrekvencijsku tehniku, te kao permanentni magnetski materijali.

Pregled materijala

Iz prethodnog razmatranja je vidljivo da su to feromagnetski i ferimagnetski materijali (feriti, oksidni magneti keramički materijali). Katkada se koriste i nemagnetski materijali.

Čisti feromagnetski materijali (Fe, Ni, Co i Gd) se rijetko upotrebljavaju, jer ne daju optimalne rezultate.

Smjese metala (legure i sinterirani), upotrebljavaju se najviše i daju optimalne rezultate. Pri tome se koriste:
   međusobne smjese feromagnetskih elemenata
   smjese feromagnetskih i ostalih
   smjese ostalih koje daju feromagnetske efekte

Feritni materijali, oksidi i drugi kemijski spojevi niza feromagnetskih i neferomagnetskih elemenata (suvremena rješenja).

Za meke magnetske jezgre upotrebljavaju se:

   tehnički čisto željezo i meki čelici
   grupa ferosilicijskih legura
   grupa feronikalnih legura
   metalni i feritni materijali za praškaste jezgre

Za tvrde magnetske jezgre upotrebljavaju se:

   ugljični i legirani čelici
   disperziono kaljene legure željeza
   duktilne legure
   specijalne legure (rijetke zemlje)
   oksidni keramički materijali

pitanje za zimske dane 

kako utjece zima na nase modele, elektroniku, baterije..dali se smije ili ne smije imati zimsko letenje. znam, gore je ionako na nebu uvijek hladno, no kako imam zimsko ferije  volio bi malo zaparati nebo ako to vrijeme dozvoli, no ne i opet imati ledenu ciglu na nebu 

fala

Osnovni problem je dakako moguća niska temperatura: baterijama evidentno pada kapacitet, čak i LiPO više nije tako dobar. Ako imamo u stanici NiMH baterije, tu je pad kapaciteta još i veći, zato postoje posebni zimski omotači za stanice, a i za naše prste će biti ugodnije.

Nekada, početkom 2000-tih kada smo letili na NiCD, takve batke nisi ni mogao napuniti na livadi, jednostavno nije išlo kod temperatura ispod , npr 10 C ili još niže.

Naočale obavezne i kada je oblačno: malo vjetra i već su oči pune suza.

Elektronika isto može zatajiti, čak sam znao stavljati prijemnik u friđ, pa onda probati, imam jedan koji ne radi kada se približi 0...
I servomehanika je dosta ugrožena, postoje reporti po kojima se u nekima zamrzne ona mast za podmazivanje getribe, iako mislim da kod nas nema takve zime valja paziti - servo je izložen većim naporima !
Nadam se da sam pomogao,
Damir.

A ja sam već mislio da su mi sve baterije zrele za otpis.
Juče ih punio i ni jedna lipica se nije dala napuniti iznad 12,2v.
Sad mi je malo lakše, ali svejedno mi je hladno  .

A ja sam već mislio da su mi sve baterije zrele za otpis.
Juče ih punio i ni jedna lipica se nije dala napuniti iznad 12,2v.
Sad mi je malo lakše, ali svejedno mi je hladno  .

pa dobro sta si ti radio sa njih?  ja se bojim za svoju lipicu,prezivila je prvu letnu sezonu bez ikakvih problema (najmanje 20+ padova) ali sada dolazi zima i odustajem do 1. mj. pa bi ju trebalo stavit na storage napon ali ... ali nemam pametnog punjaca koji bi to mogao uradit  sta je najgore sto se moze dogodit?

) ali sada dolazi zima i odustajem do 1. mj. pa bi ju trebalo stavit na storage napon ali ... ali nemam pametnog punjaca koji bi to mogao uradit  sta je najgore sto se moze dogodit?

Baterija bi mogla gubiti svojstva. Ako nemaš punjač koji je može 'spustiti' na storage, onda je isprazni do recimo 3,8 V po članku, tu negdje.
Damir

tako cu i probat uradit