nego, evo usput i jedna zanimljiva pričica:
"Opisite kako se moze izmjeriti visina nebodera obicnim barometrom" - bilo je
pitanje na nekom ispitu iz fizike na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Jedan od studenata je odgovorio:
-"Oko vrha barometra zavezete kraj poduzeg konopca i polako spustite barometar
sa krova nebodera sve dok barometar ne dodirne tlo. Duzina konopca uvecana za duzinu barometra je, u
stvari, visina nebodera".
Ovaj poprilicno orginalni odgovor je do te mjere iznervirao profesora,
da je student pao na ispitu i bio iskljucen iz slusanja fizike na ovom
univerzitetu. Student se pozvao na svoja osnovna prava sa obrazlozenjem da
je njegov odgovor neoborivo korektan, tako da je univerzitet imenovao
posebnu nezavisnu komisiju koja je trebala ocijeniti ovaj slucaj.
Predsednik komisije je odlucio da je odgovor zaista bio tocan, ali da nije relevantan
kao dokaz poznavanja materije, u ovom slucaju fizike. Da bi rijesili pat
situaciju, odluceno je da student moze istupiti pred specijalnu komisiju i
da ima sest minuta da da usmeni odgovor na ovo pitanje, kako bi pokazao da
poznaje osnovne principe fizike.
Pet minuta je student sjedio razmisljajuci i ne progovarajuci ni rijec.
Predsjednik komisije ga je upozorio da vrijeme istice i da ima jos samo jednu
minutu da da odgovor na postavljeno pitanje.
Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora,
ali da se ne moze odluciti koji bi dao kao konacan odgovor.
Jos jednom mu je savjetovano da pozuri, posle cega je student odgovorio kako slijedi:
- Kao prvo, mogli bi ponijeti barometar na vrh nebodera, bacimo ga
sa ivice i izmjerimo vrijeme koje mu treba da dotakne tlo. Visina nebodera bi u
tom slucaju bila H = 0,5g×t2. Jedino sto bi se barometar u tom slucaju razbio.
- Ili, u slucaju da sija sunce, mogli bi izmjeriti duzinu barometra,
izmjeriti visinu njegove sjenke, zatim izmjeriti visinu sjenke nebodera i
proporcionalnom aritmetikom izracunamo visinu nebodera.
- Ako bas zelite biti naucni na visokom nivou, mogli bi zavezati
kraci konopac na kraj barometra, i pustiti ga da se klati kao klatno, najprije
na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara odstupanju gravitacijske
sile koja djeluje na tako napravljeno klatno, T = 2p2×(l/g).
- Cetvrto rjesenje, a u slucaju da neboder ima stepenice u slućaju nužde, bilo
bi i najjednostavnije: svaki kat stepenista izmeriti u duzinama barometra
i na vrhu samo zbrojiti tako izmjerene duzine.
- A ako zelite jedno dosadno i ortodoksno rjesenje, sto ja
pretpostavaljam da vi ocekujete, mogli bi iskoristiti barometar i njime
izmjeriti zračni pritisak na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima
iskoristite za izracunavanje visine zgrade.
- Elem, kako nas stalno podsticete da vjezbamo nezavisnost razuma u
primjeni naucnih metoda, mislim da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata
domara u tom neboderu i reci mu: "Dat cu vam svoj novi barometar, ako kazete
koliko je visoka ova zgrada oko koje se vi brinete".
Ne treba ni spominjati da je student polozio ispit, a posle je bio prvi
Danac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
Glavom i bradom Nils Bohr.
Topic: Vic do vica (Read 756932 times)
previous topic - next topic
