evo ubacim davno postavljen text, možda nekom pojasni nešto. Orionrider, Belgija, na Wattflyer forumu u diskusiji o elektrici napisao je interesantan članak o pitanjima koja po pročitanom na forumima u Hrvatskoj muče mnoge naše modelare. Evo i pokušaja prijevoda njegovog članka. Magični brojevi za modelare... Školarci znaju za watt, om i amper, dok modelari pričaju o propelerima, lipo, BSC… Nemojmo zaboraviti ni misteriozni «KV» ili famozni «C», koji u našem slučaju nije brzina svjetlosti. Što se krije iza svega toga odnosno kako isti utječu na naš svakodnevni modelarski život? Pratimo magične brojeve Danas piloti shvaćaju da više možeš dobiti od dobrog električnog setupa nego od Prosječnog sus motorića. Jeftini izvori opreme su dramatično promijenili cijene brushlessa, reglera i baterija. Jedino tapkanje u mraku je to kako odabrati određeni setup te sastaviti pogon koji nam odgovara za dobar let. Najbolji put do uspjeha je pratiti tajne recepte gurua modelarstva baziranih na kilometrima spaljene žice te namotaja motora, provjeravanja temperature motora dodirivanjem prstom, mjerenja vremena leta prema potrošenim amperima itd….. Tko brine za nauku toliko dugo dok možemo zapunjavati rupu na nebu Kupuj svoje watte po kilogramu Prvi magični broj nam govori koliko wata trebamo da bi podigli avion. Primjer je GWS parkflyer koji neće letjeti sa 300gr motorom koliko god on bio močan Foamie, motor glider, Piper Cub: 100 wata po kilogramu Trainer: 150 wata po kilogramu Warbird, 'sport' aerobatics: 200 wata po kilogramu Racer, 3D: 300 wata po kilogramu EDF Jet: 400 wata po kilogramu Primjer: 3kg, 150cm Hurricane će letjeti na 600 wata. 2.5kg Calmato zahtijeva 375 wata
Što je potisak? Drugi magićni broj nam govori koliko statičnog potiska možemo očekivati od određenog setupa. Još jednom ovo važi samo za propulzije koje su približno standardne i daje nam samo indikaciju što je moguće, a što ne.
Brushless outrunner: 4gr po watu EDF: 2gr po watu Brushless 'inline': 2gr po watu Brushless 'inline' with gearbox: 5gr po watu Primjer: Warbird sa 1000 wata brushless outrunnerom imat će 4kg statičkog potiska, a EDF jet ima 600 wata system i daje 1200gr potiska na zemlji. Močni konji... Treći magični broj bazira se na moćnoj formuli, one koju mnogi od nas zaborave odmah nakon škole... Wati = Volti x Amperi Volti = Wati / Amperi Amperi = Wati / Volti Kako pretvoriti u konje? Jednostavno, možeš pretvoriti wate u konje pomoću slijedećeg pravila: 1000 wata = 1.34 KS or 1KS = 750 wata. Primjer: Trainer avion sa 12 voltnom batteriom i dostavljanjem 40Amps daje 480 wata (or 0.65KS). Upamti da taj avion ima te performanse sa motorom koji daje izlaznu snagu 1KS, što je 750 watta... To je zato što struja ima bolju bolju iskoristivost, sa manje snage i nižim okretajima. Slična usporedba su benzinci vs. diesel. Dizelaš je učinkovitiji iako je iste snage kao benzinac. Jedna vruća minuta E=Mc2 i planeta je vruća u trenutku, to svi znaju. Elektromotori se također zagrijavaju. Da bi znali koliko topline namotaji mogu izdržati evo jednog pravila kojeg se nije loše sjetiti ponekad Avion sa propelerom: težina motora u gramima x 3 = maksimalni wati EDF: težina motora u gramima x 5 = maksimalni wati Primjer: 235gr brushless može izdržati minutu 705w bez kraha 200gr EDF neće uginuti na 1000w Naravno podrazumijeva se da su motori pravilno spojeni te da je osiguran potreban protok zraka za hlađenje. Ovo važi za brushless motore, dok motori starog kova kao npr Speed 600 teško da će preživjeti više od svoje težine u watima. Otpor… Zlato je fantastičan metal kada govorimo o struji i ženama. Na našu žalost i teško je i skupo. To je i glavni razlog zašto se koristi bakar. Ali i bakar pretvara određenu količinu struje u toplinsku energiju što reducira naše mogućnosti letenja, a to je katastrofa. Da bi izbjegli tu dramatičnu pojavu moramo koristiti odgovarajući presjek vodiča. Do 25A: 1.5mm² presjek (15 AWG) Do 60A: 2.5mm² presjek (13 AWG) Do 100A: 4mm² presjek (11AWG) Ne samo žice nego i konektori moraju biti sposobni da izdrže struju. Kao i negdje drugdje u životu i ovdje važi što veće to bolje…. Vrtim, vrtim….. Mnogi su sve pretražili da saznaju što je taj famozni «KV». On je indikator broja po volti napona predviđen za pojedini motor. Daje nam nominalni broj okretaja motora aviona. Broj okretaja = KV x volti baterije X 3/4 Primjer: 1200KV brushless outrunner connectspojen na 10 volts bateriju vrtit će 9000 o/min. a 4200KV inrunner na 10 volts vrtit će 31500 o/min. Pun ili prazan, pitanje je sad.. Napon nimh baterije je 1,2V ,a lipo 3,7V. Ove vrijednosti zbunjuju i nisu uvijek takve kakve nam se prikazuju. Baterija se ponaša prema trenutku u kojem se nalazi pa se tako i mjerenja razlikuju. Tako da bi saznali snagu sistema moramo ući u kalkulaciju sa naponom koji baterija prikazuje na punom gasu. Naponi koji su niže prikazani prikazuju nam ideju stvarnog života čelije baterije. Lipo u letu (motor full): 3,3 V Lipo potpuno napunjena (prosjek): 4.1 V Lipo prazna (prosjek): 3.7 V NiMh u letu (motor full): 1.1 V NiMh potpuno napunjena (prosjek): 1.4 V NiMh prazna (prosjek): 1.2 V Need for speed? Uzmi neki ozbiljan propeler… Izabrati propeler nije jednostavno. Većina modelara uzima preporučeni promjer pa tako izbjegava prekomjerno srkanje struje. Preporučeni propeler je uglavnom degradiran baš iz navedenog razloga. U ovom slučaju ništa ne može zamijeniti testni let, ali evo nekih magičnih brojeva koji mogu biti ideja vodilja kod izbora propelera za određenu letjelicu brzina u km/h = korak (inch ) x o/min / 800 brzina u km/h = korak (cm ) x o/min / 2000 Primjer: Veliki trener ,veliki 14x4 prop, vrti na 8000 daje 40 km/h što je marginalno dok 11x8 na 11000 okretaja daje 110km/h što u ovom slučaju ne trebamo. Najbolji izbor je vjerojatno 13x6 na 9600 okretaja što nam po ovom računu daje 72 km/h. Ovo važi za sve avione, ne samo za elektro. Gospodar «C» Na naljepnici svoje nove lipo čitaš 15-20 C, ali i također 1C na nekom drugom mjestu. Što sad? Ovaj mali C nam govori o maksimalnoj struji punjenja baterije ( 1 kapacitet čelije). U prosjeku sve lipo baterije se pune sa nazivnim kapacitetom. 15-20 C nam govori koliko struje možemo srknuti iz baterije bez da je oštetimo. Istina u ovom je da su proizvođači malo preoptimistični pa zaboravimo drugi broj i zadržimo pražnjenje unutar prvog broja. Realno pražnjenje se može izračunati pomoću slijedeće formule: Max pražnjenje na zemlji = prvi broj ( c) x kapacitet / 1250 Max pražnjenje u 1 minuti = prvi broj ( c) x kapacitet / 1500 Max kontinuirano pražnjenje = prvi broj ( c) x kapacitet / 2000 Bez obzira na C nemojmo zaboraviti bateriji dati dovoljan protok zraka za hlađenje Toplina je tu… Ohladiti metanolca nije problem jer cilindar viri i to je sve, dok kod elektro modela moramo misliti na hlađenje motora, reglera i baterije. Topli zrak će standardno naći put prema rupi na repu, ali koliku rupu treba napraviti? Ulaz zraka (cm2) = wati / 40 Izlaz zraka (cm2) = wati / 30 Izlaz mora biti veći od ulaza kako bi se izbjeglo stagniranje protoka što je gore nego da ga nema. Provjerite unutarnji otpor…. Moderne baterije posjeduju svoje mogućnosti zahvaljujući veoma malom unutarnjem otporu. Ali sve baterije nisu jednake. Da bi usporedili dvije vrste ili saznali da li su naše stare baterije još uvijek sposobne dati daha moramo im izmjeriti unutarnji otpor. Sve što trebamo je voltmetar i ampermetar 1 mjerimo napon V1 tijekom pražnjenja A1 koje odgovara ± 1C (kapacitet baterije) 2 mjerimo napon V2 tijekom pražnjenja A2 koje odgovara ± 10 C (kapacitet baterije) Unutarnji otpor Ri = (V1 - V2) / (A2 - A1) Primjer :na novoj lipo 3S 2200mAh mjerimo 11,4V na 2.2A pražnjenja, a 10,5V na 22 A pražnjenja. Unutarnji otpor paketa je (11.4 - 10.5) / (22 - 2.2) = 0.045Ω. To znači da je pojedinačan otpor čelije 0.015Ω. Nekoliko mjeseci kasnije mjerimo 11,2V na 2.2A pražnjenja, a 9,5V na 22 A što daje 0,086Ω. Ovo znači da je baterija izgubila pola svoje performanse. Da bi sve bilo vjerodostojno mjeriti moramo u standardnim uvjetima (sobna temperatura te svježe napunjena baterija na sobnoj temperaturi) Sve što ide gore… …. mora doći dolje. Ali kada? Prati ove magične formule da ustanoviš koliko dugo možeš letjeti koristeći određenu bateriju puni gas : sekunde = kapacitet (mAh) x 4.2 / max struja na zemlji Akro: sekunde = kapacitet (mAh) x 7 / max struja na zemlji Letenje bez stresa = kapacitet (mAh) x 11 / max struja na zemlji Primjeri: FunJet race koristi 2.400mAh batt pražnjenje sa 42A Max: 2400 x 4.2 / 42 = 240 sec ili 4 min. F3A aerobatics koristi 4.100mAh batt pražnjenje sa 52A Max: 4100 x 7 / 52 = 552 sec, ili 9 min. Piper Cub koristi 3.000mAh batt pražnjenje 34A Max: 3000 x 11 / 34 = 970 sec, ili 16 min. Leti duže, dodaj čeliju… Zadnji magični broj daje ti uvid u to koliko energije baterije pohranjuju E = kapacitet (u Ah) x napon Za primjer: da li znaš da možeš letjeti duže sa 3S 1000 mAh nego sa 2S 1300mAh? Uostalom za letjeti istim stilom 2S na 7,4V treba dati 13,5A za 100W snage, a 3S treba dati samo 9A za istu snagu. Koristeći ovu formulu i letenje bez stresa 3S nam daje 20 minuta igranja, dok 2S svega 18 s tim da smanjenim pražnjenjem produžujemo radni vijek baterije. Energija u 2S: 1.3 x 7.4 = 9.62 Energija u 3S: 1 x 11.1 = 11.1 Neki kažu da niži napon obično donosi i veći propeler te bolju učinkovitost. Istina, ali više pražnjenja i viša struja na motoru uzrokuju gubitke koji poništavaju očekivane dobitke na većem propeleru. Zahvala Orionrideru na ovakvom članku
Tri dana slobodno Baki stiže paket od unuka iz vojske. Otvara ona paket, kad unutra ručna bomba i papirić na kojem piše: - Bako, ako povučeš ovaj prstenčić, dobit ću tri dana slobodno!
za 1:18 autić ti treba motor 400, baterija 2s nikako iznad i regler sa reversom osim ako ne želiš rikverc pronjuškaj ovdje i biće ti puno toga jasnije http://automodelarski-forum.hamferus.com/index.php
hvala na brzom odgovoru još uvijek se nadam da nekome takav kabl skuplja prašinu negdje na tavanu, pa da padne posudba ili donacija http://www.andrewwoods3d.com/pce500/rs232-12.html sheme imam ali trenutno sam u nedostatku elektroničara
planiraj spoj dva centroplana ojačati v rebrom od špera 2mm barem, također i letvicu koja ti drži prednji vijak od krila, na nacrtu fino izgleda ali se pokazalo kao boljka. Imaš na modelarjima kompletan prikaz gradnje sa poboljšanjima. također i šipka koja ti ide kroz trup, spoj oplate i šipke zapuni pu-maxom, a t-rep ti je sklon pucanjima kod tvrđih sljetanja pa i o tome malo razmisli, verzija 2 ima t-rep pričvršćen vijkom u najboljoj namjeri, dobra gradnja i uspješan let, Drveni
ideja sa dva motora bi ti upalila kada bi na mehaniku ugradio jednosmjerne ležajeve kao na heliju ali to je već avanturizam sa nepoznatim rezultatom. Znaći dok jedan daje pogon drugi proklizava
