Jako lijepa jedrilica. Pošto sam nabrijani isključivi jedriličar jedno pitanje. Da li je moguće pronaći negdje nacrt sa dobrim uputama za samogradnju sličnog modela elektro varijante i sa preciznim objašnjenjima. Poželjno bi bilo i da je raspon krila xxl. Istina sve se može uvećati ali originalne mjere su poželjnije. Pod samogradnjom ne podrazumijevam kompozite nego lagane balza-drvene konstrukcije. Unaprijed zahvalan na prijedlozima. Pozdravi iz Vukovara.
Ako bas zelis xxl u balzi - 4,5m i malo karbona I da nije usporediva sa kompozitnima.
Bio danas popodne od pol 6 do 8 - dečki dobar posel. Na pisti nisam ni bio - letio gdje ste pokosili za aute - nije bilo nikoga pa se može i od tamo a i uz nasip vuče neki povjetarac.
Na kanalu čista idila - mir, tišina, nigdje nikoga - lete prepelice - zečevi se naganjaju.
Odletio 10 baterija u potpunoj nirvani.
Sutra planiram rano jutarnje letenje (dok ni tak vruće) i onda opet predvečer.
Od nosača motora (zovimo ga rebro 1) kroz rebro 2 (ono ukoso) pa do iza rebra 3 a tu negdje dolazi i spoj kotača - potrebna je neka "stabilnija" veza - kutija koja ide kroz njih (služi za spremanje baterije) ili bočna stranica ili sl.
Fali ti malo torzione stabilnosti - postavi poneki trokut. Trokut je jedini "čvrsti" lik - tj. nema uvijanja.
Ako još uvijek govorimo o 1300mm smreka nije potrebna - dovoljna je teža balza ili lipa.
Deklaracija na koliko S neki motor može raditi je više pomagalo za korisnike i marketing nego tehnička granica.
U rasponu "S" o kojim mi razgovaramo 2S,6S,10S (znaći u rasponu od ~7V do ~40V) nijedna žica neće imati problem - pa i tanka kao vlas.
Ono gdje će svaka žica imati problem je struja (A) - te u konačnici snaga W (=V x A) - a zapravo glavni problem je u hlađenju.
Motori se deklariraju sa nekim S jer to govori o njihovoj (vrlo općenito) uporabljivosti za neku primjenu.
Npr. 3536-1100 i uz njega piše za 3-4S. E sad iskustvo (i mjerenja) nam govori da takav motor sa 3S i recimo 12x6 daje nekih 450W i pri tom vuće ~45A i sve super. Takav motor ima oko 100g težine i realna snaga koju on može dati (uz dobro hlađenje) je 400-500W. Ako ga spojimo na 4S i ostavimo 12x6 onda on vuće 60A i više ništa nije super. Znači da bi ostali na nekih 45A (odnosno 500tinjak W) treba nam cca 10x6.
Taj motor se bez problema može spojiti na 6S - ali bez neke uporabne vrijednosti. Jer da bi ostali u razumnim granicama struje (i snage) propeler bi bio oko 7x4 - e sad to nema nikakvog smisla na modelu koji nosi bateriju od 6S.
Vrijedi i obrnuto npr. motor 5550-400kV - predviđen za 6S i sa propelerom od 16x8 daje recimo 1000W pri 45A. Naravno da se može spojiti na 3S ali sa istim 16x8 daje jedno 250W (25A). Ako na taj način želimo dobiti neku snagu potrebno je montirati npr 24x14 - e sad to opet nema smisla na modelu koji nosi 3S bateriju.
Znači traži se balans - veličine modela, težine, snage, broja članaka -itd.
Da, sama žica ima neku ulogu u konstrukciji motora - kV, max struja itd ali nije jedini presudni faktor u konstrukciji.
Ako malo detaljnije pogledate (marketing) motore vidjeti ćete da su grupirani:
Ništa od toga nije sveto pravilo - može se nači jako dobar setup i sa vrlo čudnim kombinacijama - ovo jedino olakšava "prepoznavanje" određenog motora za određenu potrebu.
Pitanje je što želiš postiči. Pravu skalu Cuba ili neki "sport" model koji nalikuje na cub.
Ako ideš na pravu skalu onda se ona radi direktno preko 3View pravog aviona i pokuša se zadržati konstrukcijska cjelina - kod Cuba znači da su upornice aktivne, sidrenje krila u tri točke itd.
Ako ideš na "look alike" onda uzimaš generalni izgled a ostalo dizajniraš sam.
Raspon od 1300 i 165W motora teško da idu zajedno tj. leti ali vrlo "scale like" - čitaj teško za modelarske pojmove. U 1300mm možeš očekivati oko 1kg težine (ako gradiš lagano bez puno scale detalja) a za to želiš imati oko 200-250W.
Originalni Cub nema dihedralu - zapravo ima neku sitnu koja se postavlja kroz upornice i "rigging wires".
Vidim da si proučio profil krila - original koristi usa35b. Taj profil je gotovo nemoguće točno postići u modelarstvu (lagani undercamber u zadnjoj trećini krila) Opčenito preslikavanje profila između pravih aviona i modela je krivo - ne vrijede isti zakoni. Za Cub uzmeš ClarkY (a što su uspješno koristili i neki pravi Piperi).
Washout je odokastična (i vrlo diskutabilna) stvar - ugradiš nešto malo i to je to.
Molim te sve ovo shvati kao ohrabranje (a nikako ne kao kritiku) vrlo je lijepo vidjeti da netko počinje sa dizajnom na papiru (u CADu ipak su moderna vremena) a ne sa balzom, skalpelom i mutnom idejom.
Konstrukcijski treba paziti (a kod preslikavanja pravih aviona to nije uvijek jednostavno) da nosač motora, stajni trap i ramenjača rade cijeli posao (moraju činiti jednu čvrstu cjelinu) - sve ostalo samo putuje.
Viš nije mi to nikad palo na pamet (uho). Izlazna ivica je nekako ostala kao "udomaćeni" izraz tj. standardno se upotreljava.
S druge strane kaj misliš hoće li u srbiji reči oivičiti pantalone ili porubiti pantalone?
Nebi sad otvarao lingvističku raspravu - relativno sam gnjevan na "novo"kroatiste jer su u mojoj branši (IT) napravili pravu prostituciju jezika sa "izmišljenim" prevodima/nazivima. Samo mala kolekcija: preklopnik, usmjernik, nastolno klizalo, čigrasto velepamtilo, utornica,.....
Volim svoj jezik i književni i dijalekte i "šatru" ali volim i sve ostale jezike (ajde svahili baš i ne ) i baš mi je svejedno koji se upotrebljava ako se ne pričaju bedastoće.
Registriraj se na forum, predstavi se, dodji na livadu, javi se na PP, dogovorimo školsko/pokazni let. Na livadi bude sigurno i početničkih modela pa vidiš što je to zapravo i što ti paše.
Jigova ima milionijedan - progooglaj "balsa wing jig"
[attach=1]
Izlazna ivica ne mora biti dublja od elerona.
Eleron prije izrezivanja:
[attach=2]
A nakon izrezivanja se gradi konstrukcija oko elerona (na eleronu i na krilu)
[attach=3]
Inače ne moraš se mućiti sa izrezivanjme klina - podstavi se obična letvica samo nije paralelna sa izlaznom ivicom - u korjenu krila je pod izlaznom ivicom a na kraju krila pomaknuta više pod krilo - kut određuje washout.
Koliko god su ti jigovi i pomagala privlačni balza krilo nikada neće biti potpuno ok.
Ja već godinama gradim na staklenoj ploči bez pričvršćivanja dijelova u gradnji - malo zaljepiš pa provjeriš pa izravnaš itd itd - pa onda popeglaš (sve se skrivi) pa izravnaš ponovo peglom - sve ok - pa metneš model u auto na suncu - krilo se istpiga ko hrenovka itd itd itd.
Želiš li stabilno krilo (bez obzira na temperaturne promjene , vlagu itd) moraš kombinirati balzu i nešto ili ići na stiro i nešto ili kompozite.
Baterije se teško leme i potrebno je određeno iskustvo.
Najbolje je ako imaš baterije sa lemnim ušicama (puno je lakše).
Npr ovako:
[attach=1]
Ako nemaš takve baterije i NISI vičan lemljenju odnesi nekome da ti to točkasto zavari - nekada se to moglo npr. u dućanu na uglu Đorđićeve i Petrinjske - danas nemam pojam - ali to rade svi koji se bave baterijama.
Ako lemiš sam - potrebno je jako dobro očistiti kontakte (dremel ili sl.) namazati lemnom pastom i staviti cin a zatim spajati.
Bateriju NIKAKO ne grijati - znači kontakt lemilicom jako kratko - ispod kontakt kapica nalazi se plastična membrana koja zatvara (štiti) bateriju i koja se lako rastopi. Bez membrane nema opasnosti od zapaljenja (kao LiPo) ali će baterija unutra jako brzo oksidirati i postati neupotrebljiva.
Koristiti JAKU lemilicu i lemiti vrlo kratko.
Baterije možeš složiti jedu kraj druge (uz bok) - povežu se sa malo vrućeg ljepila
[attach=2]
ili uzdužno
[attach=3]
OBAVEZNO PAZITI da su baterije električno uvijek u seriji - znači ako ih lemiš jednu kraj druge - svaku drugu okreneš + - + - a za vezu između njih je bolje koristiti komadić bakrenog lima (postoje već gotovi spojnici) nego žicu.
Ako lemiš uzdužno potreban ti je poseban vrh za lemilicu
[attach=4]
Taj T vrh se stavi između dvije baterije i istovremeno grije + jedne baterije i - druge.
Vrh se izvuče i baterije pritisnu zajedno. Nositi naočale - vrući lem šprica na sve strane.
EU (odnosno njemačko - kod Hamburga) skladište se ukida i sve se seli u NL - tako je bar izjavio jedan od "šefova" HK prošli tjedan na meetingu u engleskoj. Razlog - problemi sa njemačkom carinom i veliki pritisak njemačkih dućana u medijima (časopisima).
Sve što sam kupio u NL je zapravo došlo iz Belgije. Izgleda da imaju u NL (valjda u nekoj luci) bescarinsko skladište (a to im vjerojatno njemci nisu dali) pa carine kad roba ide van.
sigurno imam nekaj u podrumu za letit.
?
