Hm... malo sam bacio oko na slike pa vidim da je ona GPS antena u termobužiru.Postoji neki razlog da je "obučena" u termo bužir ili čisto fore radi? Naime, ta antena je ionako sa slabim pojačanjem a prekrivanje antene termobužirom kompletno kvari karakteristiku antene, i prijem satelita je sigurno slabiji.Ne preporuča se pokrivanje antena u nearfildu sa ničim. Samo naprijed....
Vidim da se mučiš sa izolacijom između antena i bespotrebno gubiš vrijeme sa računicom koja se baš i ne može primjeniti za nearfield zračenje.Vidio sam u ranijim postovima da imaš MiniVNA Tiny pa sa njim možeš jednostavno naći poziciju antena gdje ćeš imati najveću izolaciju. Postupak je slijedeći:Jednu antenu spoji na DUT port a drugu antenu spoji na DET port.Mjeriš S21 i za svako pomicanje antene tražiš što manji S21 (negativniji) tj. veću izolaciju između antena.Kako je sweep dosta spor sa MiniVNA onda će trebati malo vremena da nađeš najbolju poziciju.Naravno, kad bi posjedovao analogni VNA onda bi to mogao napraviti u par minuta i kak mičeš antenu/antene vidjeti šta se dešava sa izolacijom. Još su dvije stvari koje možeš napraviti da povećaš izolaciju: 1. Ako jednoj anteni promijeniš polarizaciju, oraktično bi mogao dobiti još 15-20dB bolju izolaciju.Kako se ti baviš long range onda ti treba H pol omnidirectional antena na bespilotnoj letjelici.To se također da napraviti jako jednostavno i uspješno. 2. Trebao bi ugraditi bandpass filtere na oba radio uređaja na letjelici.Samim time bi povećao izolaciju za gušenje svakog bandpass filtera a poboljšao bi prijem jer bi prigušio jake signale koji su bliski po frekvenciji a saturiraju ti prijemnik.To su svi radio, TV signali a na 430 MHz imaš problema i sa drugim harmonikom DAB-a, Tetrom na 390, pa Tetrama po Zagrebu od Zeta, aerodroma i još nekih drugih službi i mnogobrojnih telemetrija. Sve se to da kupiti, kao što si kupio od minicircuitsa ili napraviti uz malo truda ali 20 puta jeftinije. Lp i čestitke na upornosti i trudu.
Ovi stvarno prodaju m... pod bubrege Matematika im ne stima ( a vjerovatno ni izlazna snaga od 2W). Ako se pogledaju specs. ulazna snaga 4dBm-20dBm i na to doda transmitting gain od 11dB onda bi maximalna izlazna snaga bila 31dBm. 2W su 33dBm dok mi dakle imamo 31dBm u najboljem slucaju sto je 1.3W
Drugi dio matematike koji govori ovome gore u prilog je potrosnja modula od 400mA pri napajanju od 5-15V. Da se zakljuciti da je u sklopu neki linearni regulator koji na izlazu ima manji napon od 5V. Uzmemo li kao najbolju opciju 5V onda je ulazna snaga toga sklopa 2W. Takva pojacala, koja u pravilu koriste MMICe imaju iskoristivost ne vecu od 60% sto govori u prilog tome da opet ta izlazna snaga ne moze biti 2w neho je blize 1.2-1.3W u najboljem slucaju.
Definitivno, pojacalo pomaze, ali pretjerivati sa brojkama ne treba, gubi se vjerodostojnost samog prodavaca ili proizvodjaca.
Ova pojacala su bi-direkciona. Ne znam da li koriste isti MMIC i na predaji i na prijemu te samo transferiraju ulaz/izlaz ili imaju poseban mmic za rx granu. Kako god, elektronski sklopovi za prebacivanje unose gubitke koji na tim frekvencijama ne mogu biti manji od 0.5dB. Ti se gubici oduzimaju od ukupne izlazne snage, tako da je ona i manja nego sto sam naveo.
Za telemetriju, ili video link sa modela bolje je koristiti pojacala koja nemaju preklapanje, dakle nisu bi-direkciona, upravo zbog gubitaka u sklopovima za preklapanje. (Potrebna su 2, znaci minimalni gubici 1dB)
Na slici se bas i ne vidi jasno koji konektor je na modulu. Ja imam istu takvu antenu sa SMA male konektorom jer mi tako odgovara, ako je na modulu RPSMA onda su Wi-Fi 2.4GHz kompaktibilne.
Novinarsko žutilo .... Najobicniji drone jammer srusiti ce sve sto se pokusa dignuti , kakvi helikopteri i specijalci.... Srbija ima vec par godina svoje dronove tipa Pegaz tako da tehnologiju izrade ozbiljnih letjelica imaju odavno. Upravljanje na daljinama od stotinjak km nije problem a kamo li jammirati jednu igračku od drona.
Ako trebate testirati lowpass filtere a nemate mjernu opremu posaljite meni pa cu vam to izmjeriti na profesionalnoj opremi. Naime, dvije osnovne karakterestike filtera su gubici koje unosi u propusnom podrucju i gusenje u nepropusnom podrucju te kutna frekvencija.
Ako je gusenje u propusnom podrucju (dakle ono sto zelis prpustiti tj. 1.2Ghz) veliki onda je sam izlazni signal oslabljen za te gubitke. Filteri ovako malenih dimenzija znaju imati dosta veliko gusenje (dosta veliko = 2-3dB). To u praksi znaci da ako imas TV odasiljac snage 800mW, poslije filtera koji ima 3db gusenje imas samo 400mW koji idu na antenu. Dakle polovica. To su obicno SAW filteri koji imaju odlicnu frekventnu karakterestiku ali i velike gubitke. LTCC filteri znaju imati upola manje gubitke ali i nesto losiju frekventnu karakteristiku. To je kompromis.
Jako bitna karakteristika filtera je maximalna RF snaga koju izdrze. Kod SAW filtera ona nije velika, reda 10-15mW sto zna u konacnici imati za rezultat jako lose prilagodjenje na 50oma pa se uslijed toga i odasiljac moze jako grijati i na kraju dolazi do pregaranja i unistenja odasiljaca ako se koriste vece snage od nominalno deklariranih.
Za istovremeno koristenje 1.2 i 2.4 Ghz podrucja, pozeljno je koristiti lowpass 1.2GHz na predajniku i 2.4GHz highpass filter na prijamniku. Lowpass 1.2 bi trebao pomoci i kod smanjenja smetnji kod GPS prijema.
Takvi filteri u praksi mogu biti jako maleni, velicine 2 SMA zenska konektora. Takvu konfiguraciju koristim kod svog ADS-B prijemnika za 1090MHz gdje sam uspio ugurati 2 filtera unutar srednjih krajeva 2 SMA konektora te napravio bandpass filter.
Frekventno podrucje od 1.2 GHz je dosta slozeno i ima puno korisnika. Najbitnije je pogledati HAKOMovu tablicu i pronaci tko je primarni korisnik a tko sekundarni korisnik. Dakle kao sekundarni korisnik (koji ima dozvolu) ne smijes raditi smetnje primarnom korisniku na tom podrucju.
Ovisno gdje se nalazis u RH, podrucje od 1.2GHz moze biti vise ili manje "prljavo". Na tom podrucju rade AN-FPS117 navigacioni/vojni radari i njih bi trebalo biti 6 komada u RH i to sve na istaknutim kotama. Ti radari raditi ce interferencije po cijelom 1.2GHz podrucju i pogotovo ako postoji opticka vidljivost. Na video signalu se to manifestira kao snjeg u slici, samo sto snjeg nije sitan nego su to pahulje .
Podrucje od 1.2Ghz je zanimljivo zato jer vecina jeftinih video linkova koji se inace koriste i kod jeftinih video nadzora radi na 1.2GHz. Kasnije su se pojavili i na 2.4 te 5.7 GHz.
Po meni je 5.7GHz puno zanimljivije podrucje, a postoji mogucnost koriscenja i drugih mikrovalnih podrucja. Treba naci u tablici frekventno podrucje koje je free i za njega sloziti konvertere.
U pravili bi antene trebale biti sto vise udaljene. Radio oprema slicne kvalitete ne koristi kvalitetne filtere pa lako dolazi do desensitization efekta (zaglusenja prijemnika) zbog jakog susjednog signala.
Koristenjem dodtanih filtera na oba sistema takve se stvari mogu minimizirati do takve mjere gdje je moguće koristiti jednu antenu za dva ili cak tri sistema.
, kakvi helikopteri i specijalci....