Ovo stvarno nije mudro, letjeti u ovakvom prostoru, toliko blizu mase ljudi. Čak i da ne postoji zakon o upravljanju bespilotnih letjelica, ovako nešto mi ne bi palo na pamet..
Zato se propisi trebaju mijenjati. Neka pravna osoba koja u ponudi ima usluge fotografiranja i snimanja iz zraka, plati osiguranje na principu osiguranja osobnih vozila, tako da u slučaju pada koji je malo vjerojatan, plati nastalu moguću štetu. 100 puta je veća opasnost bila od automobila koji su prometovali avenijom Većeslava Holjevca, radi mogućeg izljetanja.
Ajd mi molim te pojasni kako rade ta "ogranicenja" u blizini aerodroma?! Usput molim te i manual mode koji "pozicionira" putem barometra.
Ako te interesira možeš si skinuti upute o korištenju sa službene DJI stranice. Osobno sam isprobao dizanje drona kraj aerodroma Pleso, i gle čuda nije se mogao dići, ledice su treptale crveno, a na displeju se pojavilo upozorenja da se dron nalazi u blizini tračne luke. Barometar u manual modu pozicionira njegov položaj u smislu što mu je gore (propeleri) a što dolje. Što je tu čudno?
S obzirom na broj osoba koje nisu imale nikakav dotjecaj sa modelarstvom, nitiupravljanjem modelima, a koje misle da mogu otici u ducan kupiti phantoma i letjetiga uz pomoc gps-a, jer kad bi ga stavili u man mode bi ga razbili - potpuno opravdano, bez da ulazimo u druge bitne aspekte sigurnosti kao npr sto se dogadjaprilikom otkaza motora itd.
Vjerojatno nisi imao prilike upravljati dronom tipa Phantom. U manualnom modu je vrlo jednostavno upravljati, jer letjelica koristi ugrađeni barometar za pozicioniranje. Phantom ima RTH sigurnostni protokol, koji je na verzije 3 još više usavršena. U slučaju gubitka veze od daljinskog upravljača, dron se vraća na mjesto s kojeg je poletio, dok se u fazi povratka može vrlo brzo uspostaviti vezu u manualnom modu ili pak prekinuti RTH protokol. U verziji Phantom3 postoji i ultrazvučni senzori za slijetanje. Svi parametri su u svakom trenutku vidljivi na displeju tableta ili smartphona. Kod kritične razine baterija dron se automacki vraća na točku polijetanja, a zvučna upozorenja o stanju bateriji javljaju se već na 30%. Tu su i ograničenja leta u zonama aerodroma i još toga. Toliko o sigurnosti.
Razgovarao sam sa osobom koja je ishodovala dozvole za let bespilotnim zrakoplovom u zonama A, B, C. Osim dronova sa više motora 6-8, posjeduje i dron Phantom 3. U razgovoru se je složio, da mu je od dronova koje posjeduje, najsigurniji Phantom 3. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo nije dovoljno upoznata niti informirana o razini sigurnosti bespilotnih zrakoplova s obzirom na vrstu i model. Tu bi trebalo nešto mijenjati.
Meni osobno P2 ni P3 nije pao ni jednom, isto tako je i sa kolegama za koje znam da imaju Phantom 2 - 3. Za većinu padova Phantom dronova krivi su sami piloti, a kako ih sve voze može se vidjeti na YouTubu. Za padove koje znam, tipa zaletavanja u drvo ili grubo slijetanje krivi su piloti. Ni za jedan slučaj koji znam nije zakazala eletronika ili neki drugi sustav, tako da tvoja priča ne stoji.
Mislim da je pravilnik previše krut, jer su FPV dronovi tipa Phantom, koji imaju napredne sustave sigurnosti, sa redovitim nadogradnjama, izrađenu u velikim količinama, provjereni, sigurniji od dronova sa više elisa tipauradi sam, koji su teški više od 5 - 15 kg. Vrijeme će to pokazati. Osim podizanja svijesti i odgovornosti, država neće profitirati ovim pravilnikom, već samo pojedinci koji će ishodovati potrebne dozvole za snimanje u zonama C i D. Najviše fotografija iz zraka, koje promiču Hrvatski turizam, fotografirane su dronovima tipa Phantom. Nadam se da će se pravilnik u budućnosti biti fleksibilniji, sa manje papirologije, a one koji se kao tvrtke bave snimanjem iz zraka obavezati plaćanjem osiguranja na sličnom principu kao što se osiguravaju vozila u prometu. U svijetu nije poznat slučaj da je netko smrtno stradao od posljedica pada drona, dok je od padova aviona (nažalost ima dosta primjera u zadnje vrijeme) stradalo puno ljudi.