Još malo o izvedenim mjerenjima s AARONIOM. Mjerio sam najprije samu antenu s dodatkom SAW filtera i to tako da sam puštao sa signal generatora(preko dipol antene) sve slabiji signal i promatrao na analizatoru spektra(SA). Negdje na -40dBd (100 nano Wata na ulazu antene) signal je bio oko -75dBd (na SA odnosno kao na VRx-u) tj. jedva vidljiv.S obzirom na osjetljivost ovih naših standardnih VRx-ova od najviše -85 dB, pretpostavljam da bi tako slab signal s VTx-a davao već vrlo slabu sliku. Stoga sam uzeo tu vrijednost snage u izračun prema formuli za "gustoću snage". Udaljenost antena je bila 2m. Kad sam dobio vrijednost gustoće snage na 2m onda je bio zadatak odrediti na kojoj udaljenosti bih dobio istu gustoću snage za 1W na ulazu antene. Ispalo je da bi to bilo otprilike na 6336m tj. antena bi trebala dobro služiti do te udaljenosti...Isto sam poslije izmjerio i izračunao uz upotrebu pojačala (LNA od MINICIRCOUTSA-ima više od 20dB pojačanje) i dobio udaljenost od oko 63km...Evo par slika i izračun... Iz formule se vidi da jakost signala opada s kvadratom udaljenosti što u praksi znači npr. da bi za dvostruki domet modela trebao četiri puta jači VTx ili isto toliko pojačanja na prijemnoj strani...
U ruke mi je dospjela logaritamsko-periodična antena AARONIA 7025X koja služi inače za EMC (ispitivanja elektro-magnetske kompatibilnosti električnih uređaja i opreme). Ova antena je širokopojasna i dobra je za sve frekvencije od 700MHz do 2,7GHz (SWR je manji od 1:2 u cijelom rasponu, odnosno tipično čak samo 1,35, kolko sam izmjerio). Ima odličan odnos naprijed-natrag i oko +/- 40° usmjerenosti u vertikalnoj ravnini (za -3dB). Dobitak ove je 5,2 dBi prema podacima s priloženog CD-a tj. 3,05dBd što je dvostruko bolje od dipol antene. S priloženim malošumnim pojačalom trebala bi imati dobitak od 44 dBi ali pojačalo je netko zeznuo pa pojačava samo 8dB !!! U svakom slučaju dodao sam svoje malošumno pojačalo od MINI-CIROUTS-a i SAW filter i 10m dvostruko šildanog koaksijalca koji ima malo gušenje pa sam se malo zaigrao s mjerenjem. Ideja je naravno da posluži kao antena bazne stanice za FPV. Evo par slika i linkova na karakteristike antene. http://www.youtube.com/watch?v=W8It-o_D1Ic
Napokon sam se opet stigao pozabaviti novim-starim FOTONOM 2. Prije je bio u "twins" formi s dva repa a sad sam ga opet pretvorio kao u klasičnu jedrilicu. To sam napravio već prije, samo je trebalo malo ojačati središnji segment krila. Iskoristio sam one aluminijske štangice s prethodnog FOTONA i napravio potpornje koji sad dosta ojačavaju središnji dio krila. Ta jedrilica je zapravo vrlo velika s rasponom krila 3,2m i masom od 5383g uz bateriju od 20Ah (1186g). Ideja je iskoristiti još malo ta krila s ugrađenim FNP da još malo ispitam dobitak od sunca. Iako su FNP već malo nagnječeni i oštećeni na par mjesta, mislim da mogu još dobro poslužiti za malo experimentiranja u proljeće i ljeti. Sva elektronika je s prethodnog FOTONA. Novi je motor (inruner) s sklopivim propelerom i horizontalni i vertikalni stabilizator. Horizontalac je površinom manji nego prije ali je udaljeniji od krila što bi mu trebalo dati dobru učinkovitost u uzdužnom upravljanju (pitch). Evo par slika i ECALC izračune. U ECALCU sam pod veličinu baterije stavio kao da je 4S 6P iako je 4S 4P. To bi trebalo nadomjestiti doprinos FNP. Osnovna ideja je probati letjeti ovim modelom što duže uokolo baze na najviše par km udaljenosti. Dakle miran, stabilan let s minimalnim gasom, koji još uvijek omogućuje održavanje određene stalne visine. Pritom bi trebalo paziti uvijek na najbolju insolaciju i pratiti prinos na ugrađenom ELECTRIC TESTERU.
Evo nešto o MOXON anteni koju sam dobio u paketu sa zadnjim DRAGONLINKOM. To je zapravo dvoelementna antena slična YAGI anteni s aktivnim elementom (dipol) i reflektorom. Ima dobitak od 6 dBi odnosno 3,85 dBd (u odnosu na dipol). To u praksi znači 2 do 2,5 puta usmjerenija od dipol antene s odličnim odnosom zračenja naprijed/nazad. Može se na netu nači njen lobus zračenja. Takav dobitak tj. usmjerenost može biti od krucijalne važnosti za RC link na dalekim FPV letovima. Prednost je što je malih dimenzija (za 433 Mhz), lagana i lako se prikači na stanicu. Jedino treba paziti da se njome, kod kritičnih udaljenosti, cilja u pravcu modela. Ja sam je na stanicu tj. DRAGONLINKOV Tx RC predajnik spojio preko filtera niskog propusta (VLF 490) koji čak i poboljšava SWR osim što reže sve frekvencije iznad 650MHz i tako štiti VIDEO Rx. SWR iznosi prihvatljivih 1,6 dok je kod onog štapnog dipola 1,67. Ispod sam stavio 9 slika (s malo Kb da ne zatrpavam server)...Zapravo je prava šteta što su morale biti izbrisane sve one ranije slike iz postova. Bez njih text puno manje vrijedi...
Jučer sam nastavio s ispitivanjem letačkih osobina elektrojedrilice ASW 17 preuređene za FPV let. Kamericu sam stavio sad bočno da ne strada ispod. U OSD sam nadodao simbol kućice i smjera BAZE, zatim podatak o postotku gasa THR kao i FLP za postotak spuštanja flapsova. Podatak o broju satelita pomaknuo sam u desno jer mi je prije bio prekriven podatkom o trenutnoj potrošnji. Sve u svemu jedrilica fino leti i u AUTO modu, uredno se vraća, skreće, u HOLD podmodu drži pravac i pokazuje zadnji podatak kompasa i visine u trenutku zadavanja AUTO-HOLD komande (gas u srednjem položaju). Naime nakon odabira AUTO ne može se više upravljati gasom jer autopilot to radi samostalno, već položaj gasa (dolje-sredina-gore) određuje podmodove AUTO moda. Pa je tako gas dolje RTH, gas gore kruženje iznad trenutnog mjesta a u sredini je već navedeni HOLD tj. drži zadani pravac. Pritom svakih 5 km samostalno odlazi (predostrožnosti radi) u kruženje iznad trenutnog mjesta dok se ne dotakne gas i potvrdi da je sve u redu, odnosno da operater nije zaspao ili nedaj Bože umro Iz statistike se vide svi podaci s jučerašnjeg leta, bilo je dosta vjetrovito na mahove. Prosječna brzina bila je oko 63,8 km/h, potrošnja veća nego zadnji put ali na dužim letovima (pravocrtnijima) bi bila sigurno povoljnija. Uglavnom s ovom batkom od 20 Ah ima dolet od 100 km ukupno. Probat ću stavit manju od 15 Ah (ima oko 300 g manje) pa vidjeti onda statistiku. Za sad se još nisam igrao s upotrebom flapsova u letu i kod spuštanja ili polijetanja ali siguran sam da će biti od koristi. Bazna antena je bila obični koaksijalni dipol i slika je, zahvaljujući jakom pojačanju predpojačala, fino zasićene boje. Naravno zbog kružne karakteristike dolaze do izražaja i refleksije videosignala (puno vodenih površina na lokaciji) pa se slika povremeno jako degradira a što je sasvim normalno. Kod jako usmjerenih antena na dugim letovima to je rijetkost, tamo više do izražaja dolaze problemi vezani uz LOS. RSSI RC veze sad nije tako dobar jer mi je donji dio dipola antene RC prijemnika savijen ali to se da riješiti za dugačke letove bilo usmjerenim ili MOXON antenom na RC TX-u stanice. Dobio sam tu antenu s zadnjim DRAGONLINKOM koji sam nabavio pa je trebam isprobati. Nabavio sam i vrlo svijetli monitor (800-1000 cd/m2, 23,8 inch) na kojem se izvrsno vidi video s aviona u uvjetima dnevnog svjetla/osunćanosti a tek sam ga podesio na 45%. Jedino što troši 3,6 A/ 12 V. Najjača stvar su ipak video naočale za dugi FPV let. https://www.youtube.com/watch?v=_8iyig2xpQ0
Jučer i prošli vikend sam napokon testirao ASW 17 elektrojedrilicu. Dojmovi su izvrsni, kako u manualnom modu tako i uz pomoć autopilota. Tako je kvalitetno napravljena da nisam trebao ništa trimati, jednostavno sam sejvao autopilotu tvorničke trimove i u STAB modu leti ko po tračnicama iako nosi tešku 20Ah bateriju. Moram samo pronaći bolji smještaj za prednju kamericu jer ispod trupa i ispred baterije uvijek se odvali, a što je i bilo za očekivati iako je to najbolje mjesto radi videa (istina vidi se rotacija propelera).https://www.youtube.com/watch?v=MZ1YaQF0DCc
Nabavio sam i složio mehanizam antene za praćenje FPV modela (Pitlabov). Uz njega ide i sklop zemaljske stanice koji dekodira GPS telemetrijske podatke pristigle video linkom. Na temelju njih mehanizam uvijek "cilja" antenom model i ostvaruje najbolji video link. Stvar je baš čvrsta i dosta lako se sastavlja, vidjet ću dal se relativno lako podešava. Definitivno je potreban za bliske FPV letove s usmjerenijim antenama. https://www.youtube.com/watch?v=vYAvkdz3S90
ASW 17 je praktički nadograđen i spreman za probne letove i podešavanje AP na livadi kad bude vremena i trava malo poraste, radi slijetanja. Preuredio sam si i onaj Yelowjacked VRx dodavši mu malošumno predpojačalo (40 dB) i SAW filter (1GHz propusne frekvencije). Sad imam dva antenska stupa s prijemnicima, jedan na 10 m a drugi na 6 m štapu. Ovaj drugi ima dva predpojačala (20+20 dB) i isto SAW filter. U praksi je pojačanje nešto niže (oko 35 dB). jer ima prigušenja u konektorima i SAW filteru (on konkretno oko -4 dBm na 1,01 GHz).Ali uz očekivanu osjetljivost VRx-ova od možda -80 dBm + (-35 dBm) = -115 dBm trebao bi videolink (tj. slika) biti prilično dobri i na velikim udaljenostima ako je više manje zadovoljena "linija pogleda" između baze i modela. Moram još ispitati negdje na livadi u pravim uvjetima i najnoviju 14 elementnu Yagicu koja mi je dosta dobro ispala ovako kad je mjerim za stolon. Iako je "drvena" i ima manje elemenata (manje pojačanje i usmjerenost) od one 19 elementne aluminijske, s njom će mi biti lakše manipulirati na onom 10 m teleskopskom štapu tj. zbog svoje manje duljine neće se savijati i bit će okomita na štap i tako bolje "ciljati" model. A veće pojačanje predpojačala (LNA) bi trebalo nadoknaditi manje pojačanje antene.
Presložio sam "energetski" dio i skratio kablove tako da je ESC malo dalje od AP (trebali bi svi kablovi i switcheri biti što dalje od magnetometra ali ovdje nema mjesta). Odmah ispod AP je senzor napona i struje i napajanja 5 i 12V. Kablić kojim se dovodi strujni i naponski podatak do AP sam isto zamijenio oklopljenim jer mi se prije, kod kalibracije struje, induciralo nešto pa je pokazivanje struje znatno osciliralo-mijenjalo vrijednost potrošnje. Prednju kamericu zazipao sam na rešetku hlađenja ispod ESC-a. Jako je izložena prilikom slijetanja, samo je batka niže od nje...trebat ću i opet slijetati samo u najvišu travu, a ni onda nije isključeno da se neće polomit odnosno saviti. Dobra stvar je jedino što joj na ovom položaju manje smeta sunce i bolje se može usmjeriti prema horizontu i tlu tj. ne zahvaća puno trup osim propelera čija vrtnja će se vidjeti (kod jedrenja kad proradi kočnica neće).
Odredio sam položaj baterije za zadanu točku težišta. Malo je više prema naprijed nego sam očekivao pa sad imam problem sa smještanjem prednje kamerice ali se zato zadnja izvrsno smjestila. Može se mijenjati njen nagib po volji, čak i direktan pogled točno ispod. Mogao bi se ugraditi i servo koji bi je pomicao na klasičan način kao zakrilce za vrijeme leta mijenjajuči njen pogled od vodoravnog unatrag pa do vertikalnog prema dolje. Prednju kamericu sam mislio smjestiti kao i zadnju pričvršćenu na prednje čelo nosača ali to je sad teže izvedivo...ali smislit ću nešto...Baterija će biti dodatno svaki put i zazipana prije leta a služit će i kao dobar rukohvat za bacanje modela. Bilo bi zgodno navući na batku i kakvo lagano aerodinamičko kučište...
Pozdrav i tebi. Opterećenje krila originalne jedrilice je 45,7 g/dm^2 a ovako s dodatnom vanjskom baterijom i elektronikom će imati masu od 3340-3400g ovisno da li će gore biti zakačena Mobius HD kamerica. To znači 66,4-67,6 g/dm^2. Još mjerodavniji podatak je kubno opterećenje krila (CWL) koje se računa kao masa modela podijeljena s površinom krila na 1,5. Npr za ovaj model (s vanjskom velikom baterijom) to bi bilo: CWL= 3400g/(50,3)^1,5 = 9,53 a za originalnu jedrilicu: CWL= 2350/(50,3)^1,5 = 6,58 A to znači...pročitaj sadržaj na donjoj slici. Znači da nema flapsova, ovaj model bi ovako preuređen, bio prilično brz kod slijetanja ali bi morao imati i popriličnu brzinu kod polijetanja. Flapsovi sve to rješavaju povećanjem uzgona što smanjuje potrebnu brzinu i olakšava polijetanje i slijetanje.
Stigle su mi dvije kamerice HS 1177. Ovaj zadnji PITLAB-ov autopilot ima konektore za dvije kamerice (i unutarnji videopreklopnik) koje se mogu montirati npr. za pogled naprijed-natrag prespajanjem pomoću dvopoložajnog prekidača na RC stanici. Već sam koristio te i provjereno su dobre. Napravio sam videokabliće za njih, iako nisu dugački i vjerojatno ne bi bilo smetnji. Pronašao sam te oklopljene kabliće u nekom starom projekcijskom TV-u i baš su zgodni jer imaju dvije žice i širm od alu folije s pletenicom.
VTx snage 1000 mW sam začičkao i zazipao na repu blizu vertikalca. Antena je obični dipol koji rezonira na 1010 MHz povezan koaksialnim kablom dužine oko 25 cm. Antena se nalazi pri vrhu lijeve strane horizontalnog stabilizatora a učvršćena je (ona i koaks) armiranom trakom po samoj napadnoj ivici stabilizatora. Bolji položaj bi bio da je zalijepljena na vertikalnom stabilizatoru ali on u sebi ima karbonsku šipku koja kvari lobus zraćenja pa ju je trebalo udaljiti. Snimio sam njen SWR na toj poziciji u kućnim uvjetima i ispada da je 1,38:1. To je dobro jer znači da se reflektira manje od 4% snage VTx-a. Hladnjak na VTx-u je bitan u statičnim uvjetima kad predajnik radi a nema strujanja zraka ali i općenito jer se predajnik poprilično grije. Inače ja ga volim i iskopčati iz autopilota kod dužih podešavanja na tlu i povezati se video kablom s monitorom, pa ga ukopčati neposredno prije leta.
Iz statistike se vide svi podaci s jučerašnjeg leta, bilo je dosta vjetrovito na mahove. Prosječna brzina bila je oko 63,8 km/h, potrošnja veća nego zadnji put ali na dužim letovima (pravocrtnijima) bi bila sigurno povoljnija. Uglavnom s ovom batkom od 20 Ah ima dolet od 100 km ukupno. Probat ću stavit manju od 15 Ah (ima oko 300 g manje) pa vidjeti onda statistiku. Za sad se još nisam igrao s upotrebom flapsova u letu i kod spuštanja ili polijetanja ali siguran sam da će biti od koristi. Bazna antena je bila obični koaksijalni dipol i slika je, zahvaljujući jakom pojačanju predpojačala, fino zasićene boje. Naravno zbog kružne karakteristike dolaze do izražaja i refleksije videosignala (puno vodenih površina na lokaciji) pa se slika povremeno jako degradira a što je sasvim normalno. Kod jako usmjerenih antena na dugim letovima to je rijetkost, tamo više do izražaja dolaze problemi vezani uz LOS. RSSI RC veze sad nije tako dobar jer mi je donji dio dipola antene RC prijemnika savijen ali to se da riješiti za dugačke letove bilo usmjerenim ili MOXON antenom na RC TX-u stanice. Dobio sam tu antenu s zadnjim DRAGONLINKOM koji sam nabavio pa je trebam isprobati. Nabavio sam i vrlo svijetli monitor (800-1000 cd/m2, 23,8 inch) na kojem se izvrsno vidi video s aviona u uvjetima dnevnog svjetla/osunćanosti a tek sam ga podesio na 45%. Jedino što troši 3,6 A/ 12 V. Najjača stvar su ipak video naočale za dugi FPV let. https://www.youtube.com/watch?v=_8iyig2xpQ0