Topic: Build log ... stojedinica (Read 78447 times) previous topic - next topic

Nastavak trakavice je o servačima... o njima je napisano i na Jubito nasnimljeno valjda više epizoda nego li SantaBarbare.
Zaključci su zanimljivi , najčešće neobrazloženi , sci-fi područje.
Tipična blezgarija je 'loše centriranje'.
Dakle tvrdi se da servo ne centrira dobro, ne vraća se u isti položaj centra nakon kretanja amo-tamo.
Primjer ovakve konstatacije je ovdje:


test2: Corona RP4S1 centering problem


Zanimljivo je da drugi autor konstatira da isti prijemnik centrira 'perfektno' ! :


RP4S1 Centers perfectly now Feb27,2008


Stvarno, nekaj nije OK... no 1. pitanje ide ovako: 'tko ne centrira dobro, stanica, prijemnik ili servo' ?


Bilo koji uređaj od ova tri u nizu može uzrokovati loše centriranje !


Ipak, dovoljno dobro tumačenje ovog fenomena može se nači na ovom jubitu, koji dosta dobro opisuje provjeru i
detekciju komponente koja 'ne centrira':


Corona receiver imprecision explanation


Čovjek mjeri širinu impulsa koju generira stanica i provjerava je na prijemniku, koji 'fuša' oko 9 msec, znači negdje i do 3%,
iako je deklarativna širina PPM-a UNI 1500 +- 500 dakle 1000, pa je stvarna greška cca 1% obzirom da tip na zadnjem jubitu radi sa nekih
400, valjda je ograničio servo travel. Nemojte sada praviti replay da postoji PCm, SpreadSpectrum i slićno,
servo dobiva na kraju cijele priče impuls širine 1000 do 2000 mikrosekundi i na to treba odgovoriti preciznim kretanjem.


Da li je to baš tako ? Da i ne, jer samo vrhunski prijemnici i vrhunski servači centriraju 'perfektno'.
Koliko perfektno? Pa razvucite jubito iz ovih linkova gore preko cijelog ekrana, stavite peko toga kutomjer i dobijete da je greška
oko 1 do 2 % maksimalno i da se očita, potrebno je servoarm produžiti onim oštrim štapićem za ražnjiće!


A koliko su precizne veze od serva prema kormilu? Kolika je zračnost onih rupica za montažu i koliko su sajle učvršćene da ne
lamataju amo-tamo po trupu i smanjuju preciznost?


Dakle< jedan, uvjerljivi hoax o 'lošem centriranju' dobiti će još miljarde nastavaka, a bitan je možda samo za vrhunske modele
(F3A, F3J i slićne gdje su ionako u igri digitalni servači koji uspješno interpoliraju deadband).


Može li se ipak nekako izbjeći to famozno 'loše centriranje'.


DA i to vrlo lako!


Potrebno je sajlu za upravljanje spojiti što bliže centru serva, a na kormilu, što dalje od hvatišta 'roga' i kormila.
Tako će se dobiti izvjestna 'omjer prijenosa', odnosno , za mali hod kormila, trebati će cijeli hod serva. Time se svaka nepreciznost serva
umanjuje na kormilu upravo za taj omjer !
Ovo je objašnjeno na slijedećoj slici:







Potrebno je dakako na stanici uprogramirati maksimalan hod serva, a to ima i jednu dobru osobinu: klina površina referentnog potenciometra
u servu se troši ravnomjernije i trzanje serva koje naznačava kraj životnog vijeka pojaviti će se znatno kasnije (a imati če i manji utjecaj na let).


Ukoliko otkloni kormila nisu dovoljni za letenje, potrebno je reglirati tako da se iskoristi sljedeća rupica bliža kormilu na 'rogu', sve tako dok otkloni nisu
dostatni.


Prema tome modelaru, okani se jubita i prihvati se posla oko servača.


Damir

Fakat uživam u čitanju! Super build-log!
A kakva je corona- prijemnik mislim, poshto po netu vidim da ljudi nisu oduševljeni, al su večinom natpisi iz 98, pa je možda sad bolja?

Fakat uživam u čitanju! Super build-log!
A kakva je corona- prijemnik mislim, poshto po netu vidim da ljudi nisu oduševljeni, al su večinom natpisi iz 98, pa je možda sad bolja?

Nije mi cilj bio slikanje modela tokom gradnje, nego opisivanje detalja koji mogu koristiti i kod gradnje drugačijih modela : ionako je model ovdje opisan već poletio (samo se čeka malo termike za fine-tuning).
Hvala na podršći    !

O Corona prijemnicima ima tone materijala na Jubito i RCGroups: neki ih hvale, neki ih kude, ja trenutačno imam u hangaru 13 Corona prijemnika i samo jedan pravi probleme - počeo je bit nepouzdan nakon što sam ga ljetos tresnuo o ledinu, pa mi je sada samo za testiranje i uhodavanje motora, u model više ne ide!

Od gomile prijemnika koje proizvodi Corona isplate se jedino oni 'sint' i to dvostruki superheterodini za 35/40 MHz: Rp8D1  i Rp6D1.     2,4 prijemnike još testiram.

Dobra svojstva su im niska cijena, lagani su i range im je među najboljima, otpornost bliske signale im je isto među najboljima;
Loše osobine su komplicirano podešavanje failsafe-a i izvjesna nepreciznost dekodera (navodno je elimirana u V2 softu.

Izvrsne testove ovih , kao i mnogih drugih prijemnika imaš ovdje (jedini web-autor u ovom području sa argumentiranim zaključcima, za razliku od onih infantilnih baljezganja po jubitu i Grupsima):

http://webx.dk/rc/RX-measurements/komplet-listen.htm

Na dnu ove stranice imaš i tumačenja što i kako je mjereno, a ako si želiš pogledati neke osnovne detalje o funkcioniranju prijemnika, zahvaljujem Fly-u šro mi je ustupio dio svoje stranice za ova dva priloga o funkcioniranju 'klasičnih' prijemnika za RC:

http://www.fly-modellsport.info/index.php?option=com_content&view=article&id=55&Itemid=68

i ovdje:

http://www.fly-modellsport.info/index.php?option=com_content&view=article&id=67&Itemid=84

Damir

Nekoliko detalja u vezi 'izvršioca upravljanja'=servo:
-Na sljedećoj slici prikazan je približan hod serva od +-30 stupnjeva i vidljivo da je s obzirom na izbor hvatišta-rupice
na polugi moguće postići tri različite dužine kružnog isječka A,B i C.
Baš zato treba servo 'prisiliti' na maksimalni hod, iskoristiti ga, kako bi se prikrile nepravilnosti elektronike i getribe.





-Jedna do sada rijetko razmatrana stvar: hod serva, gledano kao otklon sajle za razne kuteve NIJE LINEARAN !
To znači da je najveći oko nultog položaja, a smanjuje se prema krajevima.
Dakle 'u sredini jako povlači', a prema krajevima hoda za veći hod dobije se samo mali otklon kormila.

Posljedica ovoga može biti vrlo teška i neprecizna reglaža modela, nikako ga nije moguće dobiti 'u nulu', ili lagano
'pumpa' ili je malkice 'piknut'.

Mislim da se ovo može vidjeti u onom jubitu br. 3 dva posta gore gdje je to modelar pripisao lošem centriranju prijemnika
(nije isključeno, ali nije niti argumentirano).

Rješenje ovog problema je opet isto - spojiti sajlu za upravljanje što bliže centru serva i naravno EXp.
Uprogramirati u stanicu za zadani servo oko 20-30 % EXP taman će donekle neutralizirati efekat 'centra' kod servo-polugice,
a daljnje dodavanje % EXP je stvar upravljanja i zahtjeva pilota. Ja na dubini imam oko 30-40 %, a na v-repu isto i za smjer
(uz eventualni diferencijal ako se pokaže potrebnim).
Eksponencijalno upravljanje ima veću preciznost oko sredine, tj. veći hod palice na stanici ima manji hod serva,
a prema krajevima se pojačava.

Način centriranja serva kod montaže (slijed radnji):
-pokrenuti program za model na stanici, sve servo staviti u centar (0) i upisati maksimalni hod (servo trip).
-spojiti servo (bez servo polugice) na prijemnik i uključiti ga, servači moraju iči u centar
-montirati servo u trup
-zakvačiti sajlu (bovden) na polugicu serva
-provuči bovden kroz trup
-zašarafiti servo polugicu na servo u centralni (nulti) položaj
-uključiti predajni i prijemnik da se uvjerimo da je u centru
-centrirati kormilo (vidi sliku - centriranje kormila)











-označiti na sajli mjesto za spajanje kormila
-isključiti prijemnik
-požljivo spojiti sajlu sa kormilom uz oprez da se ne ošteti getriba, ako nije moguće, onda odspojiti
polugicu serva pa spajati, potom vratiti polugicu na servo.
-provjeriti ... podesiti...i tako par puta dok sve nije zadovoljavajuće

Damir

-Brzina serva: dosta ima priče o tome, no mjerenje brzine nije bas jednostavno. Potreba za bržim servo
uređajima evidentna je kod modela helikoptera - pa bi mi bilo drago kada bi netko od helimajstora sa foruma ovdje nešto napisao.


Koliko je brzina važna kod ovakvog malog F5 modela, iskreno ne znam: jedino vrhunski modelari-piloti na isto tako vrhunskim modelima mogu dati neku procjenu važnosti.


Na slijedećem jubitu testiram paralelno dva serva, jedan 'brzi' GWS snage 3 kg i iste snage jedan 'spori' standard HD od Multiplexa:
-vidi se da kod testa brzine crna poluga serva MPX uvijek kasni, no za mjerenje 'koliko'? trebao bi mi snimak sa barem 100 freme/sec
da mogu procjeniti približne vrijednosti.


brzo_sporo.avi


Za oni koji bi voljeli pročitati jedno stručnije tumačenje svojstava servo-uređaja:
http://www.ri.cmu.edu/pub_files/2009/3/CMU-RI-TR-09-41.pdf


Servači koji su isprobani i rado korišteni u ovoj takmičarskoj modelarskoj kategoriji:


-bez konkurencije, najbolji, Diamond d47:





-ili neki njegov 'klon', kao ovaj:





-ima još niz isprobanih i ne tako loših serva:










i na kraju niti često korišteni HXT500 nije za odbaciti, barem je jeftin.


Na kraju mog gnojenja o servačima htio bi pozvati sve one , koji čitaju ovaj build log, a htjeli bi iznjeti svoja iskustva/mišljenja da to i učine na opće zadovoljstvo!     Ja nisam 'vlasnik' ove teme i svako iskustvo je dobrodošlo, barem neću morati istraživati kad mi zatreba!


Damir

Damire,
koliko mi je poznato Diamond i X 31 su identicni kao i mnogi drugi servaci samo pod raznim nazivima,
je mislis da je tako ?

Damire,
koliko mi je poznato Diamond i X 31 su identicni kao i mnogi drugi servaci samo pod raznim nazivima,
je mislis da je tako ?

To je točno tako, no Mimi me upozorio da su X31 u biti II.klasa što sam se imao priliku osobno uvjeriti.
Popravak takvog serva opisao sam ovdje:

http://www.aeromodelarstvo.net/Forum/forums/thread-view.asp?tid=1172&posts=3&start=1

Trenutačno testiram ovakav servo za ovu klasu  modela ( i dalje sam skeptičan prema BB servačima):




Damir

... i dalje sam skeptičan prema BB servačima...

  Why?

LEXORS
mini 200
koristim ih vec nekoliko godina i nemam niti najmanju primjedbu,
je li znas nesto o njima Damire ?

PICHLER,
kod njega sam mnogo puta bio,

@Mifi:  ti servači imaju kontradiktorne komentare na UH. Meni su na testu bili ok, pa sam ih ugradio u  reoplan...i gle jedan zuji i ne radi, shit, taman sam ga htio u bijesu rastaviti na Higginsove bozone kada shvatim: prejako sam stisnuo onaj šarafić koji drži servo-arm ! Otpustim malo i dela OK, a to znači da servo-arm ima dužu 'čašicu' nego li što vani strši onaj dio za montažu ,pa sam ga stisnuvši jako šarafič 'zašlusao'!


@I.Iowa:  ako misliš da su Lexors mini 200 dobri,bilo bi zgodno da ih ovdje opišeš, ja sa njima nemam iskustva!


Damir

Uvod u 'Anatomiju krila' počinje pričom  o letvicama.  Koju god varijantu izrade odabrali, skoro svaka ima neku nosivu letvicu ili nešto tome slićno.
U praksi najčešće korištene letvice su od balse, lipe, smreke i karbona, upravo poredano po čvrstoći.


Kvalitetu letvica ne treba zanemariti: greška pri izboru rezultira najčešće prevelikom težinom modela ili lomljenjem modela.


Možda je bolje koji gram previše, nego li gubitak modela, jer lom krila u zraku završava vertikalom bez izgleda za nekim 'izvlačenjem'.


Prema tome, pažljivo sa letvicama i konstrukcijom, posljedice greške izgledaju ovako:





Zbog krhkosti, balza se rijetko koristi kao ramenjača, odnosno ako se koristi, dio je jednog sendviča od više materijala u nekoj konstrukciji. Kod modela  najopterećeniji dio je spoj u sredini centroplana, pa sam centroplan i na kraju uške,opterećenje raste ravnomjerno prema sredini, a isto tako i ravnomjerno treba rasti i čvrstoća ramenjače, bez prijelaza slabije-jače, jer če krila puknuti rado baš na takvom 'naglom' prijelazu.


Upotreba lipe ili smreke u centroplanu i balze u uškama,/uškicama je preporučljiva uz napomenu da je dobro da se prema krajevima polako i kontinuirano sužava, bez naglih prijelaza.


Lipa i smreka imaju približno istu čvrstoću, s time da se lipa bolje brusi i lijepi, nešto je elastičnija.
Smreka je nešto kruča , iako puca pod istim optrećenjem kao i lipa, no prednost smreke je u tome što se vizualno može odrediti kvaliteta - godovi su vrlo vidljivi (kod lipe kao da se ne vide ).


Pogledajmo slijedeću sliku: desna letvica (2*5 mm) ima jako široke i razmaknute godove -  ne valja !
Lijeva letvica je jedva upotrebljiva, godovi, iako dovoljno gusti idu koso i takva letvica isto lako puca.





Na kvalitetnoj letvici godovi moraju biti paralelni, bez krivudanja, kontinuirani cijelom korištenom dužinom,
i što gušči, kod smreke to može biti i 8-10 godova po cm širine!
Slijedeća slika prikazuje 2 kvalitetne smrekove letvice (3*4 mm i 3*8 mm):







Da bi utvrdili kakve letvice imamo, jedino se sigurno može provjeriti lomljenjem uzoraka, upisivanjem rezultata u tablicu radi kasnije usporedbe!
Za tu svrhu na povišenoj podlozi postaviti sa jedne vagu, sa druge podmetač da je letvica horizontalna i pritiskom TOČNO U SREDINI polomiti je uz očitanje vrijednosti na vagi u momentu loma. Vrijednost se množi sa 2 jer radimo samo sa 1 vagom.
Isprobati nekoliko vrsta letvica dok ne izaberemo najbolje, najčvršće.
Razlike su zaista velike i kod iste vrste drva ! Kod balse i do 1:4 za isti 'A' rez koji se koriti za letvice.
Eksperimentalno lomljenje letvica prikazano je na slijedećoj slici:









Na ovoj slici su 'posljedice lomljenja' , vide se razne letvice, raznih materijala:







Sasvim je jasno da su najčvršće letvice od karbona, ali su i najteže !
Zbog toga se u praksi koriste razne kombinacije karbona i nekog drveta u raznim +konstrukcijskim sendvičima' , ovisno o tipu krila.


Eksperimentalno, procjenio sam da najbolji omjer težine i čvrstoće dobije ako iskombiniram karbonsku,
 vrlo tanku letvicu sa balsom. Čvrstoća je odlična, a lakša se je od lipe ili smreke.


Kako do karbonske letvice?  Najbolje kupnjom, jer izradom dobiju se letvice vrlo loše kvalitete.
Industrijski postupak izrade je najčešće tzv. pultruzija, gdje se karbonske niti pomiješane sa smolom prešaju pri povišenoj temperaturi u posebnim strojevima i režu na potrebne duljine za transport.
Skica je tog postupka je ovdje:

Nema, zaista NEMA načina da se dobije nešto slićno bez industrijskog postupka, sve što sam napravio na razne načine nije ni sluga jeftinim i kvalitetnim letvicama industrijske proizvodnje!
Dakle, karbonske letvice, šipke, cjevčice..pločice najbolje je kupiti!


Damir

Postupak izrade karbonsko-balzine letvice:


Prvo se izreže podloga od balse (potrebne debljine) i namaže epoxy smolom. Na to se polože karbonske letvice koje su sa kontaktne strane lagano obrušene i očišćene od praha. Vidljivo na slijedećoj slici:





preko toga se položi zaštitni najlon:





i na njega se stavi jedna šira daščica:





Na kraju dolaze utezi od starih akumulatora (isključivo Yuasa, nikako Fiamm ili Varta   ):





Ovdje bi se pritisak mogao postići i stolarskim stegama, ali je problem sa njima
postiči fino doziranje pritiska da se ne zdrobi balza ispod karbona.


Sve se pusti da se epoxy polimerizira cca 24 sata , izvadi se van, izreže se skalpelom i letvice se fino obruse od viškova balze sa strane, izgled na slijedećoj slici:







Damir

Izrada izlazne ivice krila od karbona: ovakva izlazna ivica krila ima izvjesne prednosti ispred upotrebe balse:
 moguće je postići precizniji profil sa vrlo tankom zadnjom ivicom, a i karbon je dosta otporniji na lom nego li balsa.
Težina je isto na strani karbona: u praksi se potigne ili ista ili čak nešto manja težina.
Donekle negativna strana ovakvog rješenja je potreba za vrlo finim i preciznim brušenjem karbonske letvice, recimo presjeka 3*1 mm
u trokutasti profil i naravno, potreba za ugradnjom kepova od karbona gore i dole po rebrima, jer inače je spoj rebro letvica
premalen da bi izdržao opterećenja.

Karbonska letvica se brusi na podlozi na kojoj se montira neka drvena letvica debljine 1 mm kao odstojnik, odmaknuta oko 4 mm od ruba podloge
( za karbonsku letvicu od 3 mm širine, da se ne 'podere' izlazna ivica), shematski je to prikazano na slijedećoj skici:



a slika postupka je ovdje:




Brusni papir 80 ili finiji.


Izgled izbrušene letvice za ugradnju je ovdje:




Damir

Dobio sam nekoliko pp prijedloga da objavim nacrt ovog ili ovakvog modela.... nema se smisla sramiti, može i se to i javno ovdje pitati !

Dakle, neke napomene:
-model je konstruirao moj kolega iz MAK Trešnjevke M.Balasko
-izrađen je do sada u 8 primjeraka: 1 je izradio autor, 3 je izradio kolega I.H i 4 sam izradio ja uz asistenciju sinova..
-još nekoliko ovakvih modela je u raznim fazama izrade u raznim tehnologijama
-model je konstruiran prema Pravilniku za F5J-N kao i prema poznatim principima:

- razmak od neutralne točke krila i neutralne točke  stabilizatora mora biti 4x prosječna tetiva krila.
- površina horizontalnog stabilizatora mora biti barem 10% površine krila, vitkost od 5 do 6
- suženje krila mora biti manje od faktora 0,7

Modele ove konstrukcije koje sam izrađivao, modificirao sam od originalne konstrukcije u nekoliko elemenata: rekombinirao sam v-oblik i međusobne omjere centroplana i uški, malo sam produžio razmak krila i stab. da bi dobio nešto mirniji let u područjima slabije vidljivosti i u situaciji kada zbog rada motora postoji izvjesno 'zasjenjenje' stabilizatora , na kraju  i preračunao stabilizatore u V-rep prema formuli koju možete nači na Drelinim staranicama. Također kod Drele (npr ovdje
: http://www.charlesriverrc.org/articles/allegro2m/markdrela_allegro2m.htm )
možete nači i sailplanecalc u spreadshitu gdje možete provjeriti sve kalkulacije pri gradnji elektromotorne RC-jedrilice.

Nažalost ovakav model nije za početnike, traži izvjesno iskustvo u gradnji najprije jednostavnih RC modela.
Ovo nije moja samopromocija već iskreno upozorenje da nebi bilo razočaranja, a i minimalna cijena izrade ovog modela nije baš malena--- ovdje je kalkulacija po kojoj radim (i treba pridodati i stanicu, naravno):

Denisov trup                   100 kn
tailboom (carbon, Damyl)   135
Elisa sklopiva sa spin.          80
speed 400                        70
Brushed regler                   70
Corona dupli super            120
Dva serva X31 (d479)       260
oralight (metar i po)         100  
Sitni materijal i probor:
(ljepila-razna, šarafići,
šprice i rukavice za poxy,
bovdeni, horns...)    cca   100
Balsa: 2*1mm,2*2mm,1*5mm  80
Carb.letvica 3*1 mm 2 kom    30
Lipove letvice 2*5, 2*2       10
Rowing za kepove (1/2 paketa)70
Epoxy smola 'Novapox'
(dovoljno za barem 5 modela
!/5 os 100 kuna)                    20
Lipo baterija 2S
cca 1000 mAh                      80  
_____________________________________
 
Ukupno :                          1325


Damir

"Na ina maana gani unafikiri?"
Baš to što mislim!