Topic: Pomoć, kako da prepoznam termalni stup? (Read 23751 times) previous topic - next topic

Aha, onda znači treba dobro promatrati ponašanje modela 

Pa meni je tako najdraže. Iako, fino je i isciganit se, dobar osjećaj. Recimo na moru sam imao trenutak za pamćenje: vjetar je puhao lagano prema meni, gledam 50 metara od mene kako su se tri lastavice počele igrat sa termikom...samo sam pričekao još desetak sekundi da mi se termal približi, bacio ELF-a doslovno drito u stup i hophophop, odeeee

I mene je polako počelo privlačiti jedrenje, za kojih 2 mj ću si srediti moju jedrilicu i onda krećem u lov na termiku 

E dečki sve ste rekli ,još samo da napomenem :Smjer strujanja u termičkim stupovima ,gledano sa majčice zemlje, je suprotan kazaljkama sata ,znači  model lagano u desni zaokret.
Napomena:Ovo važi za sjevernu hemisveru (tu smo mi) ......na južnoj hemisveri (New Zealand) je obratno.Možete si to kontrolirati na odvodu u kadi-smjer ,vrtnje vode koja otječe.Sve ovo u detalje ,ako Vas interesira , će vam objasniti Diogen -Gosp.Damir..............LP  
p.s. Bilo je ''pametnih'' u školi ,koji su pitali a kako se termika ponaša na Ekvatoru......Eeeee...tamo političke stranke (slične su našim strančicama) osnuju povjerenstvo koje strogo kontrolira i eventualno ispravi majčicu prirodu ,tako da određuju malo lijevo pa malo desno  i t d.....
Svako dobro.

Napomena:Ovo važi za sjevernu hemisveru (tu smo mi) ......na južnoj hemisveri (New Zealand) je obratno.Možete si to kontrolirati na odvodu u kadi-smjer ,vrtnje vode koja otječe.Sve ovo u detalje ,ako Vas interesira , će vam objasniti Diogen -Gosp.Damir..............LP  
Svako dobro.

Coriolisova sila zapravo postojil iako je ovo sa vodom u kadi urbana legenda..razmišljao sam neko vrijeme da li ima kakve veze sa termikom i na kraju sam shvatio da je najbolje vriti uvijek onim smjerom kojim vrte ptice u istoj termici !

Da li je to zbog Coriolosovog gibanja .... NE... ako vrtim suprotni smjer ptice će se uznemiriti ! Zašto ? Ako vrtim suprotni smjer - mogućnost je opakog sudara, ako vrtim isti smjer - sudar je jedva dodirivanje ! To važi i za grupu modela !

Uostalom ptice ponekada vrte lijeve, a ponekada desne krugove gledano sa zemlje, dakle Coriolis je izgubio !

Damir

Damiru daš samo malo ....prostora i onda on, kao i Muller,  zabije mi goooool.......ali dobro je iako sam sve modele u free flightu imao sa desnim zaokretom.... ....Damire veliki pozdrav...

Damiru daš samo malo ....prostora i onda on, kao i Muller,  zabije mi goooool.......ali dobro je iako sam sve modele u free flightu imao sa desnim zaokretom.... ....Damire veliki pozdrav...

I svi moji FF modeli i svi od mojih juniora su sa desnim zaokretom i dan danas -> ovdje , razlog je jednostavan: ako si dešnjak, ne moraš gledati model iza glave unazad dok ide start...

Pričaju da su mulci koji žive oko ekvatora varali turiste sa nekim kantama , vodom i rupom: sada smo na sjevernoj, sada na južnoj polutki, a sada na ekvatoru i pokazivali kako istjeće voda iz kante ! Treba se sjetiti i uzeti im šolde, vidio sam to u jednom dokumentarcu
  !
Damir

Ja sam novi u svemu što ima veze sa jedrilicama, termikom i slopeom, ali nabacit ću par svojih natuknica ili zapažanja pošto nemam dovoljno koncentracije napisati lijepi i veliki post trenutno
Znači ovo je ono što sam ja naučio kroz praksu i nešto čitanja, ako se netko ne slaže vrlo rado bi prokomentirao

Prvo da se zahvalim zed-u za ispravnu observaciju: model leti najbolje i najdalje ako i samo ako su pokreti letjelice lagani, bez naglih zaokreta i lupinga. To sam danas isprobao: preko tri sata bacanja klizača u zrak. Kad ide u lagani krug - vrlo široki krug, onda ide najdalje. Uobičajeno ga uspijem vratiti nazad, pa čak ponekad i napraviti dodatni polukrug. Ovaj klizač nije najboljih performansi, iako sam jako zadovoljan s ovim što sam do sada vidio. Za malo novaca (dva servoa, prijemnik, 3 x AAA alkalne baterije, malo stiropora i ostalog materijala) - dobra zabava. Pogon: ćevapi, može pizza, grah i razna variva.

Na ovom videu gore, nakon 3:50 se jasno vidi da je to bio polukrug sa vrlo laganim komandama. Zato i jeste letio tih 'rekordnih' (bar za mene) 15 sekundi. Ono što je u prvi momenat izgledalo kao termalno podizanje, zapravo je bilo propinjanje uz lagani gubitak brzine, gdje je ostatak leta bio zapravo niz padinu.

- termika gotovo nikad ne miruje, tj. ne stoji na mjestu. ako nema vjetra - nema termike gotovo sigurno. pod vjetar mislim promjene u tlaku, tj. "osjeti se" na livadi kad ima termike. ako se ništa ne kreće, sve je zagrijano i vrlo vjerojatno nema "dobrog" zraka

Ovo je dobro znati i imati kao podsjetnik. Ako se zrak ne kreće, dakle nema akcije - ništa od termike. Koliko sam shvatio, taj topli zrak mora biti zamijenjen nečim, a to je okolni hladni(ji) zrak. Dakle, mora biti barem povjetarca.

Da, tako je bilo i danas. Ok, ponekad sam osjetio malo hladniji vjetar, ali ništa značajnije. Problem je obližnja rijeka Bosut, koja je zapravo jedna velika bara: voda teče samo ako ima kiše. Pošto je protok vode slab, voda se brzo zagrije i nema temp. razlike da bi imalo većeg utjecaja na pomicanje zračnih struja. Vjetar koji je puhao iz raznih pravaca (turbulencija zbog prisustva šume), nije mi pomogao da osjetim dali ima ikakvog termalnog... bilo čega.

- termalni stup se uvijek "izvija" niz vjetar, i u pravilu (bar po meni) se kreće malo sporije od samog vjetra. ovo diktira cinjenicu da uvijek treba kretati u vjetru, jer sa prvim termalom koji ulovis ces lagano penjati i ici niz vjetar, a ako nemas motora moras se nekako i vratiti doma nije problem ako si u stupčini pa te digne stvarno visoko jer onda imaš dovoljno energije da se vratiš.

Ovo me i umorilo sve ovo vrijeme. Nisam imao termiku, a pošto mi je tehnika izbačaja a i samog letenja na početničkoj razini, bilo je tu više hodanja i kuhanja po suncu nego stvarnog letenja. Danas sam u dosta navrata uspio letjelicu vratiti pod noge, umjesto da gledam najduži let. Daleko je lakše igrati tu igru, nego trčati preko livade... (izbačaj me manje umori nego hodanje/trčanje po letjelicu koja je otišla daleko)

- na ovim visinama gdje ti letiš, tj. tako nisko gotovo sigurno nisi naletio na stup već "balončić" iliti bubble toplog zraka. znači nakuplja se na zemlji (prvenstveno na površinama koje su tamnije od okolice i samim time se bolje ugriju. baloncici se spajaju u sve vece i vece dok se na kraju ne odvoje od zemlje i spajaju u sve vece i vece, gdje nastane stup. to ne znaci da je svaki zrak koji ide prema gore termalni stup koji mozes iskoristiti sa svojom (ili bilo kojom drugom) letjelicom. zaključak: na većoj visini je bolja, veća, jasnija i jača termika. (za oblake su ti već rekli)

Miljama sam ja daleko od oblaka. Pod ovim mislim... da bi moj klizač u opće osjetio neko 'usisavanje' ispod oblaka, prvo ga tu moram dovesti. A ovaj moj je zapravo napravljen za slope soaring, ne za izbačaj na velike visine. Moguće da sam ovih dana naletio na balončiće i neku mikro-akciju (kombinacija vjetra, nagiba i majušnu termiku).

- prati ptice, bube, promjene jacine i temperature zraka koji ti prelazi preko lica, sve je bitno. dakle recimo da si okrenut i vjetar i uzasno ti je vruce i cini se da je vjetar stao (gdje ti stojis). ako zapuse naglo hladniji zrak po tebi, upravo te prosao termal i mozes lansirati jedrilicu u vjetar, okret 180 stupnjeva i vjerojatno si u termici)
Ponavljam, na malim visinama je jako tesko, pogotovo sa teskom jedraljkom!!

Ovo je bitno: prati sve i svašta (ako znaš što da se zapravo prati). Danas sam baš pogledao epizodu Flite Test-a, gdje je David Windestal objašnjavao kako prepoznati termiku. Najviše me dojmilo pojava 'konfuznog vjetra', tj. recimo jedno drvo pokazuje da puše iz jednog pravca, a drugo udaljeno drvo pokazuje da puše iz drugog.

Sjećam se da sam to imao prilike vidjeti uživo, no tada nisam znao o čemu se radi. Pokazivač vjetra na aerodromu je pokazivao jedan smjer, a crvena traka na mojoj 35 MHz stanici drugi smjer. Pošto nisam znao odakle zapravo puše vjetar, startao sam motorni avion prema onome što sam osjetio lokalno. Rezultat je bio - zapanjujuće lagano postizanje visine sa vrlo slabim gasom. Ode avion gore bez problema... zapravo, toliko ga je brzo uzdizalo da mi je bilo malo čudno. To je bio termal za poželjeti, no pošto nisam znao o čemu se radi, upropastio sam užitak; uporno nastojao smanjiti visinu... eh...

- termalni stupovi zbog vjetra nikad nisu ravni, ja ih volim zamisliti da imaju oblik tornada, dakle sire se prema gore (sto direktno za cinjenicu ima da model na vecoj visini "hvata" puno vecu i jacu termiku, pogotovo zato jer ne mora toliko skretati da bi ostao u jezgri iliti stupu. svaka jedrilica najbolje leti kada se ne dira puno, tj. kad je otpor zraka najmanji sto znaci da sto vise ides gore, radis vece krugove (smanjujes otpor zraka i samim time jos brze ides gore)

Ovo je vrlo korisna informacija! Koliko sam razumio, ako se pri prvom pokušaju 'promaši' termički stup, ne treba ga brzopleto tražiti letjevši ovamo-onamo, nego rađe lansirati klizač ponovo za drugu rundu.

- ovo "poskakivanje" aviona dok ulijeće u balon ili stup je upravo radi razlike u temperaturi zraka. dakle na rubu termala je zrak uvijek hladniji i on "podvlači" jedrilicu, a termika ju diže. dakle prvo krene malo dole, pa se onda penje (ako je termika dovoljno velika i jaka). tu dolazimo do zaključka da nije svaki balončić i svaki topli zrak za penjanje. ako ti moraš jako skretat da bi ostao u njemu, velika vjerojatnost je da unosis u let vise otpora nego sto ce te termal ustvari dizati.

Ovo je suprotno intuiciji, ali ta pojava da klizač prvo krene dolje, pa tek onda penjanje... David Windestal je to drugačije objasnio; pošto je repni stabilizator manji i lakši (manja inercija), njega prvog podigne gore, pa izleda kao da letjelica prvo krene dolje. U stvarnosti, termalni stup podigne cijelu letjelicu odjednom, s tim što nije lako uočiti malu visinsku razliku - a upravo ova razlika u nagibu letjelice je najuočljiviji signal.

- ako skuzis da si u "nuli", tj. letjelica ne pada a ti si napravio već krug-dva, pričekaj. taman se nakuplja topli zrak i ako ostaneš na pravom mjestu (ili pratiš zrak) vrlo vjerojatno uskoro ideš prema gore

Ovo "krug-dva" će izgleda morati još pričekati. Ovih dana, ja sam bio sretan da napravim puni krug i da mi se letjelica vrati. Oko više krugova, mislim da neće ići na termal (bar ovo moje čudo od stiropora). A valjda će svanuti dan sa malo više vjetra za slope soaring, pa tek onda možda i koji termal...

- najcesce termiku skuzis tako da se jedno krilo letjelice digne. znaci ako letis ravno i digne se lijevo krilo (avion se nagne udesno), vrlo vjerojatno je lijevo krilo "okrznulo" topli zrak (uvijek treba uzeti u obzir orijentaciju aviona jer vjetar isto ovo zna napravit, recimo ako puhne sa lijeve strane u krilo sa dihedralom isto se ponasa). vecina ljudi na ovakav pomak aviona reagira skretanjem na tu stranu (u ovom slucaju lijevo), kako bi probali "ući" u njega odmah i penjati se. po meni je bolja taktika proći kroz njega (sad imaš otprilike dojam koliki mu je opseg) - zatim skrenem za 180 stupnjeva, pa pod 90 unutra natrag. dakle "izmjerim" ga odmah kako bi znao koliki je tako da sto manje skrecem a opet budem u njemu (maksimalna efikasnost). naravno, kao sto sam prije spomenuo, kako ides vislje tako se i krugovi povecavaju, raste sama efikasnost i ponekad ides gore stvarno brzo. znao sam se zabrinut za Elfa kako ga je znalo čupat gore, ali opet, to je jedrilica od metar a ima manje od 100grama (uzasno niski wing loading)

Upravo to sam danas promatrao: dali će se dogoditi ikakvo iznenadno propinjanje/propadanje/naginjanje. Uglavnom, sve što sam vido je lagani udar vjetra. Večina letova je trajala 10 sekundi ili manje. U rijetkim trenucima sam uspio polako i lagano voditi avion u širokom luku (expo pomaže). U tih 10 sekundi i na tako maloj visini, nema se tu pono što vidjeti, niti se može puno očekivati.

Btw, već mjesecima pokušavam skontati što je to "Elf". Netko je spomenuo to ovdje, a na moje pitanje o kojoj se letjelici radi, mislim da nisam dobio odgovor. (Extra Light Flyier?)

Sve ovo dosta jednostavno zvuci u teoriji, ali u praksi u sve to treba ubaciti vjetar i to da se jedrilica nikako ne ponasa isto ako ide uz, niz ili bocno uz vjetar. Kada ides u vjetar predlazem "cik-cak" penjanje kako bi mogao pokriti sto veci teritorij dok trazis termiku a da ne izgubis puno na visini jer ides direktno u njega. Zajebana igra

Da je zeznuto, jeste. No mene pati više trčanje po poljani za odbjeglim avionom, nego ostalo... eh, jednom kad se vinem u te visine da imam vremena kružiti okolo, ja sretan...

Sto se tice slopea, ne treba ti nista visoko. Treba ti vjetar koji puse direktno na nasip, drvored, krov od kuce, bilo sto sto ce ga usmjeriti prema gore. Mogu ti staviti par svojih filmica iz samih pocetaka cisto da vidis o cem pricam. Znaci pravila slopea su jednostavna: uvijek budi ispred njega posto iza "usisava" jer zrak pada odmah dolje, pogotovo kod nasipa i slicnih manjih slopeova. Uvijek skreces u vjetar i trazis gdje te najvise dize. E sad, kad se tu umijesa i termika

Ovo bi mi puno pomoglo da pogledam koji video. Jesam gledao na youtube, ali su to večinom bila visoka brda. Jedna iznimka je bio let iznad/ispod krošnji drveća ("treeline dynamic soaring").

Ako imaš nešto veš upload-ano na YT, stavi link, plese.

Natrkeljao sam svašta čisto da se pokrene diskusija

Nije trkeljanje. Prvo sam ovo pročitao, pa danas iskoristio priliku da odem provjeriti par stvari koje si napisao. Od termike ništa, bar nisam primjetio da sam imao duži let zbog iste. Najduže letove sam imao onda kad nisam divljao po palici elevona.

Ovdje ti moram zahvaliti na podsjetnik da ovo nije motorna zvijer, pa svako naglo skretanje ili promjena visine rezultira gubitkom energije, tj. skraćivanje trajanja leta. Kod motornih stvari, tu izgubljenu energiju nadoknađuje baterija. Kod ovih bezmotornih stvari, tu izgubljenu energiju nadoknađuje jedino ponovno lansiranje (ako sam bio već pre nisko).

Hvala na savjetima.

LP,
milan
---

I da, stavi expo na elevator, vidim u videu da je osjetljiv do bola. Ako zelis biti efikasan, ne smijes puno prtljati po palicama

Ovaj dio mi je bio najkorisniji danas. Pošto nisam navikao na expo, bilo je malo teško prilagoditi se. No, kad sam se navikao, joj razlike - drastične

Ako nije kritično (letjelica ide prema rijeci, drvetu, objektu, ljudima), onda samo lagani i blagi pokreti - ode ona daleko. Tek kad sam počeo letjeti bez 'divljanja', tek sad mogu promatrati dali netko ili 'nešto' upravlja letjelicom osim mene (mislim na vjetar, termal i slično). Do sada je to bilo letenje 'na divlje'.

Još jednom hvala za podsjetnik.

LP,
milan
---

Tako kako je rekao Zed....nije baš jednostavno ali je užitak kao 'gol iz igre'  ;

Nije jednostavno, to sam primjetio. Pogotovo sa letjelicom koja nije predviđena da lovi termal, nego jedrenje na uspinjućem/padajućem vjetru (slope soaring/DS-ing).

jedna napomena: da bi nastala termika mora postojati razlika u temperaturi, dakle nejednako zagrijavanje tla npr.

Rub šume uz livadu je uvijek sumnjiv, kao i obale rijeka, kontrasti svijetlije-tamnije tlo (svježe izorana njiva) itd. generiraju balončiće jer se hladniji zrak podvlači pod topli koji se formira u balončić.

Male balone je teško uloviti i pratiti, to bi prepustio ekspertima, no nije dobro niti kod velikih proći kroz njega da se ocjeni veličina jer može biti kasno,tj. na rubu nas uvijek prema tlu baci turbulentni zrak i balončić može odjahati bez nas. Bolje centrirati kako-tako da ide gore i dok izdrži, pobjeći od ruba koji se primijeti po tome što se model počinje njihati... i imati sreće..

Dakle, koliko sam ja shvatio - jednom kad se uhvati termika, treba pokušati ostati u njoj (ako je moguće) laganim kruženjem? Ovo "pobjeći od ruba", mislim da to za sada ne bi znao napraviti i da imam pravi klizač.

BTW, kad smo već kod 'pravog' klizača, dali se može nešto sklepati od stiropora? Mislim, recimo oblikovati krilo, ubaciti rudaču, uzeti cijev od neke pecanke (imam par smrdanih ribolovnih štapova, nisu grafitni, ali su cijevi lagane), dodati bar dva servoa (za rudder i elevator) ili tri (još jedan za ailerone)? Vidio sam da postoje jednostavni klizači koji nemaju ailerone, pa opet lijepo lete (samo repna kormila). Jedino ne znam dali bi to radilo sa tehnikom pojačavanja krila ljepljivim trakama - dali bi to možda bilo pre teško u odnosu na oracover ili slične lagane folije (japan papir)?

Sve ovo je vidljivo na slici ovdje: kako izgleda termika !

[attachimg=1]

Odlična animacija. Hvala što si mi to pokazao, ne bi nikada ni pretpostvio kako bi taj termalni 'stup' trebao izgledati.

BTW, htjedoh zakačiti ovu istu sliku, no primoran sam na korištenje Internet Explorera, iz kojeg opet ne mogu niša zakačiti. U Chrome-u još uvijek ne radi citat ("Učitava se"). Iako sam ovdje kliknuo na "citat", ovo mi se otvorilo pod "Brzi odgovor". Hmm...

I jedno pitanje za razmišljenje: može li balon na topli zrak dobivati na visini u termici? 

Damir

Nisam ekspert, no mislim da je nemoguće koristiti termiku za dodatno uzdizanje balona na topli zrak. Gustoća fluida u termici je manja nego u okolnom zraku, isto kao što je gustoća zraka u balonu na topli zrak manja nego okolina. Sveukupni efekt bi bio zapravo propadanje balona ili bi barem ostao na istoj visini. Ovo pod uvjetom da zanemarimo turbulentne rubove termike.

U školi smo učili da topli zrak ide gore jer je "lakši", no ja to vidim drugačije; okolni, hladniji zrak ide dolje pošto je gustoća molekula veća po jedinici prostora, a samim tim ima veću masu, pa istiskuje topliji (i rjeđi) zrak gore (manja masa po jedinici prostora, ili manji broj molekula po volumenu). Namjerno izbjegavam riječ "težina", jer je ona umnožak mase (u kilogramima) i gravitacijske akceleracije (u metrima po sekundi, svake sekunde), pa se težina onda izražava u njutnima.

LP,
milan
---

@davor,@zed: ako je gubitak uzgona veći od dobitka zbog vertikalne uzlazne struje termike = balon ide dole !
Dakle moguće su sve kombinacije, od dobitka, nulice, pa do padanja. To je slićna fora npr. ako ispod broda na moru u dubini dodje do erupcije metana-brod može potonuti (kažu da je to Bermudski ?)

Balonđije u pravilu vole letiti predvećer kada se zračne struje smire.

Ovdje dodajem jednu sliku neke zamišljene livade sa generiranom termikom (žuto). Vidi se nepravilnost i za ljudska osjetila nevidljivost same termike (kako  to ptičurine skuže ?? )

Kako ptičurine skuže?! Pa jednostavno; ne znam koliko milijuna godina evolucije. Čovjek ne leti, bar ne bez pomagala (avion, jedrilica). Ono što je za pticu termika, to je za čovjeka... pokretne stepenice (stube) i/ili lift.

Možda se u ovom trenutku ptičurine isto tako pitaju i pišu po ptičjem forumu: kako to čovjek prepozna pokretne stepenice?

Sada ozbiljno. Prije par dana sam gledao tutorijal oko prepoznavanja termike u jedrilicama... Voditelj preporuča da se ne gleda na vario, nego da se osjeti naglo uspinjanje, gdje napominje da je to varljivo - iako osjećaj promjene visine traje kratko, uspinjanje se i dalje nastavlja. Nadalje, nakon što se osjeti promjena visine - tek onda se pogleda na vario da se potvrdi observacija. Ujedno kaže da je vario spor, tj. ima kašnjenje u indikaciji promjene visine, pa se može dogoditi da se prođe kroz cijeli termalni stup (i izađe van iz njega), a tek onda vario indicira uzgon.

Ako netko želi, mogu staviti cijeli pdf odakle je slika skinuta - mnogo teorije i simulacije 

Isto tako, ako ma zainteresiranih, mogu priložiti ijednu moju razradu elektroničkog detektora termike (ovo je eksperimentalna  naprava i sam autor navodi da je diskutabilne upotrebljivosti).

Bilo bi lijepo znati, dakle... stavi taj pdf ako nije problem. Isto tako, zainteresiran sam za vario. Iako svaka samogradnja ne može zamijeniti tvorničke uređaje, barem što se tiče težine uređaja. Ja sam se mislio petljati sa elektret mikrofonom, gdje bi bila jedna strana mikrofona hermetički zatvorena, signal filtriran low-pass filterom, a daljnja obrada signala... ma ne znam dali se isplati petljati oko toga. Osim toga, taj signal se onda mora dati na neki predajnik, pa onda praviti prijemnik dolje... uh... skuplja pita nego tepsija. Nije nemoguće, samo je pitanje dali je isplativo (a i pouzdanost bi mogla biti upitna).

Za sve druge slućajeve tu je - telemetrija : staviš vario i gledaš kada brojkice počnu skakati prema gore. Ako nemaš akustičku signalizaciju be be be - trebaš gledati i model i display 

Gledati brojke je okay, samo ako se ima pomočnik. Jedino akustička signalizacija, dovoljan je kratak pogled dolje i letjelica može biti bilo gdje... Znalo se dogoditi da na tren pogledam stanicu da vidim kako su prekidači postavljeni ili nešto drugo, a onda se pitam "pa gdje mi je avion?". Djelić sekunde...

Damir

LP,
milan
---

[attach=1]

Moraćemo nekako Saletu otet one termalne očale

Hvala, Damire na informativnom štivu.


Dakle, ono što sam ja pokušavao da uhvatim prizemni termal nema smisla, ili bi bila puka sreća da tako nešto uspijem.


Pogotovo mi je ovo interesantno oko graničnih slojeva:


"BL height is governed by the amount of sunlight,
the amount of moisture available at the surface, and the stability of the atmosphere. Areas with
lots of surface moisture, especially with crops that use a lot of water, tend to have relatively
shallow boundary layers and weak thermals; deserts have deep BLs and huge, booming thermals."


Ovaj dio oko biljaka koje koriste puno vode - šume, vinogradi (vinova loza zna imati korijen i do 100 m dubine). S druge strane, trava, pokošeni usjevi i ostale površine sa malo ili ništa vegetacije.


Dakle, ako sam dobro shvatio, najbolje je biti negdje između... Ili možda bolje na području sa manje vegetacije? Ovdje, gje ja živim, ima svega pomalo - i bujnije vegetacije, sa područjima gje je nema (uglavnom nakon otkosa pšenice ili drugih usjeva).


Ovo moram još jednom pročitati, zanimljivo je znati. Sigurno će mi to trebati za ubuduće. Do sada sam letio kako sam letio - kao lutrija, ako bude nečega, bude, ako ne... Od sada treba računati i na termal.


LP,
milan
---

Milane, ja sam skužio da sve priče oko svjetlijeg-tamnijeg, ovog-onog i slično (promatranje terena) nema baš previše smisla. U zraku je takav kaos da na kraju jedrilica ispriča sve priče.
Naravno, analizom terena ćeš vjerojatno prije pronaći termiku, ali to je sve relativno!


Imam ja jednu RE jedraljku od 1440mm, treba na krila navući foliju i ubaciti servače i ESC (motor ima). Ako imaš načina to nekako prebaciti iz Zagreba do Slavonije, tvoja je.