Topic: SOLARNI SOLIUS  (Read 7846 times) previous topic - next topic

Nije prva ali mi je zapeo za oko opis reglera.
 
http://www.rcgroups.com/forums/showthread.php?t=2357464

Jako lijepo i jako neistinito !
Komentar na RCG je Ok, ovakve naprave već 20 godina letaju, pa dakle vrijeme je da se pojavi 'prvi'.

U ovome nema ništa posebno osim što je 'fora'. Jedina kvaka je odnos težina/snaga koja se može iscrpiti iz ćelije, a to su dakako tanke 'film' solarne ćelije, praktički iste one kao na Solar Impulse od Bertrand-a.

Uspješnost ovakve konstrukcije može se i izračunati kao ekvivalnet težine LiPo baterije onog kapaciteta koji bi se postigao sa solarnom ćelijom
koja bi bila X sati obasjana jarkim suncem i dala isti učinak kao baterija tog kapaciteta!

Npr. ako želimo letiti 3 h kontinuirano ( što je moja granica izdržljivosti ) sunćeve ćelije na modelu bi trebale biti lakše od baterije koja bi imala kapacitet 3*struja koje te ćelije daju na suncu. Inaće ćorak !

Cijena im je sada pala na otprilike 15 $ za 100mA pri 7,2V prema specifikacijama najpoznatijeg proizvođača Power Film.
Kada sam ih probao naručiti... nitko ih ne shippa za hrvatsku    !
Kada se ovo promijeni ili nađem način da ih normalno nabavim, idemo u projekat!

Damir

Zato sam i napisao prve dvije riječi u postu...

Nego što ti se čini od reglera? Imaš li sličnih iskustava?

lp

Diogen je samo iskoristio priliku da pokaze svoje ogromno znanje, bez da je temeljito procitao JEDNU recenicu koju si napisao haahaha car

@Zed: Da nisam pročitao Tonijev post, nebi znao o čemu se radi ! 

Moj kometar ne ide na Tonijevo pisanje, nego na hvalisanje proizvođača u speckama za Solar Solius.  Model mi je privlačan, ali tko bi sakupio sada 2K$ za njega?

@Toni: elektronika je vjerojatno OK, navode sve što se i inaće prića kada je u igri solarno letenje. Danas se može od stock opreme očekivati i preko 80% iskoristivosti (osim samih ćelija koje su oko 15%) , a to je bitna stvaka kod ovakvih naprava.

Naravno u speckama ima i sumnjivih stavki: freewheeling koriste za punjenje baterije... meni to izgleda kao perpetuum mobile, jer energija koju tako dobiješ manja je od gubitka kojeg imaš zbog vrtnje elise 'u prazno'.  To znamo svi kojima  je pregorila kočnica na ESC-u! Ovo za sada ne mogu dokazati, ali mi izgleda kao ješka za naivne    !

Usput, za one koje zanima: http://www.amazon.com/gp/offer-listing/B002MFN78S/ref=dp_olp_new_mbc?ie=UTF8&condition=new

Cijena za 1 A pri 7,2 V bi bila oko 200 $. Problem je što ne šipaju u Cro. Treba pronači rođu koji bi to primio i poslao mi paketić običnom poštom.
Ako se netko zanima za solarno letanje, neka mi se javi, pa možemo zajedno.

Damir

Pa da mene je u biti zanimao regler - mogući dobitci i ima li tko iskustva sa sličnima? Marketing proizvođača i ostala teorija više manje. 

lp
 

Problem je što ne šipaju u Cro. Treba pronači rođu koji bi to primio i poslao mi paketić običnom poštom.

ima shema kak narucit na postanski pretinac tamo, moze se i prepakirat u vise komada i poslat u Hrvatsku... poslao sam ti na pm site, ako treba jos nekom nek mi javi...
nesto ranije sam cak natipkao stranicu i ovdje al brijem da je zbrisan post pod pretpostavkom da je reklama... nije bila namjera izreklamirat...

Više se po meni isplati imat sklopivi prop nego active freewheeling...osim ak je 3D avion

sklopivi je ultiamte za termiku, soaring i to...

ali ako motor radi dugo vremena u partial loadu, ( multirotor i FPV avioni),  onda se isplati imati freewheeling.


How BLDC Active Free-wheeling (Synchronous Rectification) works..


ne radi se naime samo o vraćanju struja u batku kod kočenja, di se vraća veći dio energije,
već se radi i o vraćanju (manjeg, ali opet je nešto bolje od ničega!) dijela energije i tokom cijelog leta.

to jasno ne puni bateriju u tom slučaju, jer za pogon modela se vuče daleko više nego što se vraća tim putem,
ali u konačnici dopridonosi efikasnosti cijele priče, tj dužoj autonomiji.
provjereno u praksi. ne samo kod mene.
(preko 2 god imam active freewheeling reglere, od pylona do fpv pa eto i multirotora...)

ima tu kolega koji su to i vrlo detaljno mjerili a ne samo u zraku testirali kao ja noob 


a ova priča o solarnom je super jer omogućuje razne mogućnosti.
može biti samo pristupačnije sve to s vremenom
 

Kod ovakve 'naprave' u igri su samo elektronika, odnosno kompletni setup ćim veće iskoristivosti, jer sa energijom stojimo vrlo skromno.

Zato i ESC mora imati visoku iskoristivost (postigao je on sa freewhellingom ili bilo kako drugačije), a cijeli avijun mora biti što lakši (kako bi nam trebalo ćim manje energije za njegovo letenje).

Bilo kakvo 'neiskorištenje' energije na ESC pretvara se u toplinu! Zato možemo jednostavno i testirati bilo kakav ESC sa toplomjerom u radu.
Ispada da 'veliki' ESC imaju jako male gubitke, što je i razumljivo: pad napona na ESC x struja koju je povukao = gubitak u wattima !
preopterećeni ESC ponaša se skoro kao otpornik i grije se, a ta toplina je upravo ono što smo izgubili.
ESC ima najmanji gubitak kada su FET-ovi potpuno 'otvoreni' tj u vodljivom stanju sa najmanjim otporom, to bi odgovaralo punom gasu.
Kod manjeg gasa i PWM regulacioje FET je otvoren (i to potpuno otvoren!) kraće vrijeme kako bi se izbjegli gubici.
Ovo je impulsna regulacija koja daje najmanje gubitke, kod linearne gubitak je znatno veći u području manjih napona (osim kod max gdje mu je gubitak najmanji ).

Konstrukcija jednog pravog "solarca" je tehnološki jako zahtjevna i skupa jer trebaš vrhunske i skupe materijale i dijelove.
U praksi možeš iu na obični model polijepiti film-tanke solarne ćelije i imati neki dobitak kapaciteta na suncu.

Koliko je to zahtjevno i napredno pogledati ovdje:
http://info.solarimpulse.com/en/our-adventure/building-a-solar-airplane/#.VPGt-EnRWEo

Solar Impulse 1 i 2 su najnaprednije makine koje danas postoje u ovom području.
Mani je zanimljivo da izgledaju kao natjecateljski modeli klase F1H ili F1A. (Sisak81 će me odmah ispraviti i dodati F1Q  )
Čak su i neka konstrukcijska rješenja vrlo slićna!

Jedva čekam ....

Damir

Pozdrav svima,

došao sam na forum da pokrenem jednu ovakvu temu i veselim se vidjeti temu već tu (Jer nisam bio baš siguran dali je ovako nešto izvedivo)

Ja sam trenutno u misaonom procesu razvoja jednog solarnog glidera, no mnoga pitanja me naravno muče.
Inače sam ljubitelj svega što leti, ali nisam baš previše u ovom području. Kao srednjoškolac sam uz navođenje iskusnog modelara,  složio jednu jedrilicu raspona 3m i i težine 1.6kg (balsa+lipa)...i to je to zapravo od mene na ovom području. Kasnije faks, obveze i nisam se bavio modelarstvom...iako se sjećam da je slaganje tog modela bio totalno ispunjavajući osjećaj.


Danas, nakon faksa i s nekim novim znanjima imam nešto zanimljivije ambicije.
Htio bih napraviti totalno autonomnu bespilotnu letjelicu, koja bi se mogla naravno upravljati, ali koja bi mogla biti i samostalna na autopilotu. (dan i noć)
Najbolje sam potkovan kao programer, tu već imam iskustva 7 godina i odradio sam dosta zahtjevnih projekata.. (ali sve na razvoju weba i softwarea, nula bodova mikrokontroleri i elektronika...)
Kao automatičar/mehatroničar/elektroničar sam slab, iako imam neko predznanje s faksa...no tu želim svakako učiti. Upravo sam u procesu nabavke prvih mikrokontrolera i ostalih komponenti..da složim neke čačkarije i da pohvatam osnovne principe automatizacije/regulacije u praksi. Ali da doživim "elektroničke" komponente i stvarne probleme koji tu dolaze...trenutno jedva znam po nazivima što je što

Kao modelar sam također površno upoznat sa situacijom..ali znam da ću uživati u izradi . Proučavam trenutno tehnike rada s karbonom....jer ovog puta je plan koristiti karbon u izradi, za razliku od gore spomenute jedrlice.


Svjestan sam najvećeg problema, dovoljne autonomije baterije da glider može preživjeti noć u zraku a da istovremeno nije pretežak.
I sad tu dolaze pitanja koja vjerovatno vi iskusni znate.
Kako znati kolika vučna sila (Wati) treba da se održava jedrilica u zraku nekog xx raspona krila i neke xx težine? Jasno mi je da je full bitna i aerodinamika. No količina otpora je vjerovatno prilično precizno povezana sa rasponom krila, ako pretpostavimo da se ne fuša u izradi.


Da suzim nepoznate varijable, konceptualno sam zamislio glider 6m raspona krila. Sad ostaje samo potrebna snaga u ovisnosti od težine modela.  (Isključivo potrebna snaga da model održava visinu, na nekoj minimalnoj letnoj brzini.)

Za početak bi ipak bilo potrebno znati da najkraća noć u godini 21.VI. traje oko 8 sati. Plus 2 sata, tj. sat poslije zore i sat prije zalaska sunca kada solarne ćelije daju vrlo malo. Dakle konstruiraš model koji može na baterijama autonomno letiti barem 10 sati!

Za sve ostalo, istraživanje možeš nastaviti ovdje (14 dana u zraku !):
http://www.barnardmicrosystems.com/UAV/milestones/solar_powered.html


Damir

Hvala na linku.
Znam da nije jednostavno napraviti autonomiju od 10 sati... a znam također da i noći traju toliko a i duže..

Velim da se želim barem misaono igrati s brojkama, a za to mi treba barem neki osjećaj za potrebnu snagu za održavanje visine glidera.
Evo, ja ću bubnut: Glider od 6m i nekih 10kg može održavati brzinu i visinu sa nekih 30Watti? Koliko fulam? Naravno da ne očekujem procjenu u decimalu, no jesam li barem broj nula pogodio?

I malo drugačije pitanje: koliko bi dugo glider 6m,10kg mogao jedriti sa 10m visine bez pogona? (..i bez termike)    ....20, 30....50, 60 sec? Gledam koliko se energije može pohraniti u potencijalnu, hehe.


Inače, to bi bio idealno kad bi se moglo unutar ovih gabarita složiti autonomija za ostanak u zraku preko noći...no to ako i neće biti moguće (što je dosta vjerovatno da neće biti)... odlična stvar će biti i letjelica koja će moći biti cijeli (sunčan) dan u zraku. A onda se cijela problematika prilično pojednostavljuje.....no za početak me zanimaju brojke i što se nudi

Snaga potrebna za ravan let = ( težina / faktor uzgon-otpor ) * brzina

Faktor uzgon-otpor je ključan. Jako spori modeli sa jakom malim faktorom uzgon-otpor će trebati min snage za ravan let.

Druga je stvar kako to pretvoriti u energiju potrebnu za preletjeti neki put - recimo auto rječnikom litara po km.

Gruba iskustvena aproksimacija potrebne snage - može značajno varirati.

[attach=1]

Par dana igranja sa SW i dobiti češ neke odgovore.  Za potpunu analizu (i stjecanje iskustva/znanja) potrebno je puno više - i učenja i simulacije i izrade modela.

http://www.xflr5.com/xflr5.htm

Našao sam fino objašnjenu mehaniku leta ovdje: https://www.fsb.unizg.hr/miv/nastava/zrakoplovstvo/Jedrilice_i_zmajevi/seminari/08_mavrovic_sasa_mehanika_leta_jedrilica.htm
...mrvicu su mi sad jasniji kompromisi koje krilo treba dati.

Kako najbolje istražiti koji faktor uzgona (cz) i faktor otpora(cx) dolazi uz određeni profil krila. Koliko vidim po formulama, ti faktori ne ovise o skali  (veličini) profila?
Dali su poznati modeli koji su se pokazali da imaju odličnu finesu, te dali se oni mogu kompletno skalirati? Pod skaliranje mislim na vanjske dimenzije modela, ne na konstrukcijske elemente.


P.S. da ne otvaram posebnu temu za kratko pitanjce, gdje kupujete balsu u Zagrebu?