Topic: Arduino projekti - weather station, ardupilot, GPS, i ostalo (Read 26789 times) previous topic - next topic

Evo riješio i kompenzaciju orijentacije uređaja pomoću kompasa.

[attach=1]

Korekcija kuta "cang" se izračunava nekako ovako:

  if (x>0&&y<0){cang=360-acos(-y/sqrt(sq(x)+sq(-y)))*rad;}
  if (x<0&&y>0){cang=180-acos(y/sqrt(sq(-x)+sq(y)))*rad;}
  if (x>0&&y>0){cang=180+acos(y/sqrt(sq(x)+sq(y)))*rad;}
  if (x<0&&y<0){cang=acos(-y/sqrt(sq(-x)+sq(-y)))*rad;}

Morao sam ipak podijeliti na segmente, jer mi ne smije niti jedna os magnetometra doči u minus ispod korijena. Ovako prije nego i počne računati, provjeri vrijednosti, dali su negativne ili ne. Nula nije problem. Ostaje još rad na manchester kod-u, pronalaženju dobrog predajnika i isto tako prijemnika, izrada prijenosa i snimanja podataka... ima još svega pomalo. Uglavnom, ono kritično sam riješio.

Ovaj jeftini kineski GPS je pravo sr***je, kad vidim da sekunde ne idu, onda znam da ne prima dobro sve satelite. Jednom kad se pokrene, onda je dosta točno. Idem sada testirati na otvorenom, ovdje između objekata mi uvijek nekoliko ključnih satelita fali, pa je možda i zato.

LP,
milan
---

Quote from: wirevt on June 25, 2015, 12:12:55 pm

E to se zove upornost, svaka čast!
Pratim temu jer i meni je želja malo se igrati arduinom preko zime,, možda i prije,, pa da vidim u što ulazim.

Hvala, kolega.

Zašto samo preko zime? Ja sam ovo intenzivirao, jer će mi trebati - ne samo za pronalaženje izgubljene letjelice, nego mislim dodati i log leta. Jedan na avionu, jedan na zemlji. Onaj na avionu će biti 'mandatoran', a onaj na zemlji 'backup' u slučaju da mi avion negdje odleti na jakom vjetru. U teoriji, sve je jednostavno, no ja sam zapeo na relativno jednostavnom matematičkom zadatku - moje nedovoljno poznavanje matematike + ne koristim ju baš prečesto.

Uzmeš barem jedan Arduino nano (uno i sve ostalo je isto, samo ima više prostora na ploči i prilagođeno je gotovom nadogradnjama, ovo se mora staviti na neki 'breadboard' kako bi mogao slagati dodatne elemente. Skineš IDE za pisanje sketch-eva. Sve ti je tipa google search "example". Prvi primjeri su kompleksni, odnosno tako se čini, jer je zbunjujuće oko priključka, no kasnije već uđeš u štos i  znaš da ako je u sketch-u deklaracija neke konekcije recimo (3,4,5) to su nožice na nano/uno/mega broj 3, 4 i 5. Dobro je što su napravili da kod svih verzija arduina, ti su brojevi isti.

Za svaki slučaj provjeriš, recimo da ti je I²C na 27 i 28 (SDA i SCL) - na svim verzijama isti brojevi, iako su priključci fizički na drugoj lokaciji. Priključiš na iste izvode recimo barometar, termometar, i nešto drugo što koristi I²C, a software se brine da komunicira sa određenim senzorom preko specifične adrese za svaki senzor (večinom fiksne, neke se mogu prilagoditi za više od jednog istovrstnog senzora). Čak i ako koristiš recimo dva vlagomjera koji imaju istu adresu, neki od njih imaju CE ili CS (chip enable, ili chip select), a onda sa jednom dodatnom nožicom sa MCU-a prebacuješ s kojeg senzora trenutno očitavaš.

Ja sada svaki primjer prilagodim sebi, recimo LCD je bio na nožicama 8-12, ja stavim 2-6, jer su mi te njihove zauzete. Samo prvi koraci su relativno komplicirani. Prvi projekt ti je da pokreneš LED da blinka. To napraviš za 5 minuta, zajedno sa traganjem za pogodnom LED-icom i žicama. Kasnije ide brzo. Recimo servo, ne moraš znati protokol da bi ga koristio, postoji library Servo.h, deklariraš nožicu gdje je servo sa myservo.attach(9); a poziciju istog mijenjaš sa recimo myservo.write(0); delay(1000); myservo.write(180); - što rezultira postavljanjem servoa u krajni položaj (ovisi, lijevi ili desni, neznam sad točno), a nakon odgode od 1 sekunde, postavlja ga u suprotni krajnji položaj. Jednostavno do bola, kasnije zakompliciraš sa svojim idejama kako da se servo okreće. 

Ulaziš u svijet ostvarenja želja. Složiš nekog robota za dan-dva.

Toliko za sada, napokon sam se naspavao, pa idem u rješavanje preostalih zagonetaka oko magnetometra.

LP,
milan
---

Aheheh, kao da čitam prva poglavlja Arduino tutoriala !

Super sve izgleda, samo dalje ! Osobno sam malo više zagrizao s ESP8266 ..

--
Mozz

Aheheh, kao da čitam prva poglavlja Arduino tutoriala !

Super sve izgleda, samo dalje ! Osobno sam malo više zagrizao s ESP8266 ..

--
Mozz

Ne znam zašto forsiram članke oko Arduina... Mislim da bi svatko trebao barem probati. Iako programiranje mikrokontrolera zvuči zastrašujuće i komplicirano, valjda sama riječ programiranje.. ne znam. No, zapravo se radi o copy/paste primjera i prilagodba istih. Nema što se ne može napraviti, samo treba malo vremena i dobre volje. Programski jezik C++ je relativno jednostavan, bitno je skontati strukturu, osnovne postavke, uključiti librarije za određeni zadatak i početi pisati.

Za početak imaš pregršt primjera (examples):

[attach=1]

Ono čega nema u tim primjerima, ima na YT i općenito na internetu (google). Netko je već radio na nečemu sličnom, tvoje je da si to prilagodiš za svoje potrebe. Jednom kad uđeš u štos, uključiš kreativnost i praviš čuda da ti se ljudi dive i 'skidaju kapu'. Kad zapneš, uključiš se u Arduino forum, pošalješ kod gdje si zapeo i netko će ti već odgovoriti u čemu je greška.

Senzora, releja, servoa, stepper motor pojačala/drivera i drugih priključaka ima pregršt, ovisi što ti treba (uglavnom eBay, ali ne isključivo). Načini komunikacije s tim dodacima su; UART, SPI, I²C, PWM, analogni i digitalni pinovi.

U početku uzmeš Arduino koji ima USB, tako da ti je programiranje brzo i lagano. Jednom kad savladaš tehniku, onda pređerš na Arduino PRO i programiraš sa recimo USBasp programatorom (par dolara). Razlika je ta što ti za USB treba bootloader (već je 'upržen') koji 'krade' oko 1 KB memorije, a Arduino pločica na sebi ima (nepotrebni) USBasp programator (s druge strane, suprotno od Atmel MCU-a). Na pločici je minimalan broj dijelova, a težina istog je pogodna za stavljanje na razne letjelice. Za aute, brodove, podmornice... manje bitno. Isto tako, bez USB porta je manji, pa ga možeš ugraditi u štogod već želiš.

Nakon toga, sljedeći korak ti je Atiny, čip sa samo 8 nožica (bilo da je na pločici sa bootloader-om ili samostalan), pa si napraviš razna pomagala. Recimo ona pištalica za indikaciju niskog napona LiPo baterije ima upravo taj čip. Servo tester isto. I još puno uređaja, iako neke se ne isplate praviti jer je kinez to već napravio.  Nisam siguran, ali ova LED svjetla sa jednim dugmetom (LED lampe za bicikl, zadnje svjetlo), sve one idu manje više na taj čip (iznimke su rijetke sa PIC MCU-om). Dakle, jednom kad ti krepa lampa, imaš besplatan čip, samo ga izvadiš, staviš na neku pločicu (ili viseće na žicama) re-programiraš i imaš 'igračku'.

ESP8266 je luda stvar isto kao i nRF24. Mašta ti je jedini limit. 

LP,
milan
---

Mićo ne forsiraš-dapače treba  takvih projekata ovdje da se svi malo zainteresiramo oko samogradnje raznih pomagala za naše modele.
AKo ne komentiramo tvoje postove ne znači da ih ne čitamo i uživamo u njima..
Samo nastavi područje je interesantno.....očekujem neki jednostavniji autopilot za home-made modele da ne kupujemo vanka.....testirajmo naše....


73

Mićo ne forsiraš-dapače treba  takvih projekata ovdje da se svi malo zainteresiramo oko samogradnje raznih pomagala za naše modele.
AKo ne komentiramo tvoje postove ne znači da ih ne čitamo i uživamo u njima..
Samo nastavi područje je interesantno.....očekujem neki jednostavniji autopilot za home-made modele da ne kupujemo vanka.....testirajmo naše....


73

Hvala na komplimentu, mislio sam da sam dosadan i naporan... a ispada da ljudi vole čitati o nečemu malo drugačijem od modela i sličnog.

Nastavit ću, za sada sam uzeo jedan od možda malo (pre) zahtjevnijih zadataka - ovaj Lost Plane Locator/GPS Data Logger. U međuvremenu, kad mi ponestane ideja, radim na WiFi skaneru, malom robotu na četiri kotača (svaki ima pogoon), hakiranju ovih igračaka, tj. njihovih protokola za komunikaciju. Iako postoji gotova stanica Walker Devo sa pregršt modela, želim baš svoje. Meteorološka stanica, za nju još nisam našao rješenje za brzinu vjetra, ali i to ću nekako skontati kad nađem vremena. Za variometar, precizni barometar je tu, ali opet sam kratak sa vremenom, jer sam bio zapeo oko osnovnoškolske matematike pitagorinog poučka.  I još puno sitnih projekata koje bi želio raditi... Recimo taj autopilot, a ne bi bilo loše ni planer leta napraviti. Nije to toliko teško, samo se mora sjesti i dobro razrditi plan, vidjeti što je sve potrebno i napraviti probni model. Nemam ni motore za quad (imam samo one majušne sa četkicama, ali to jedva sebe i bateriju nosi), ni ESC-ove, fali mi još žiroskop i pokoja sitnica. Za sada je puno stvari na listi čekanja (i želja).

U pravu si što se tiče 'naših domaćih' proizvoda. Pošto ne stignem sve sam napraviti, bilo bi super da se još netko sa foruma (ali nije uvjet da bude isključivo sa foruma) uključi u to, pa da svi zajedno napravimo nešto svoje, nešto što će svatko moći prilagoditi svojim potrebama za model, ali i za ostale svakodnevne situacije. 

EDIT: Još uvijek brkam pojmove oko kontrolera i stabilizacije modela, autopilota i planera leta. Recimo pod autopilot, dali tu spada i jednostavna funkcija RTH? Mislim, samo se na avionu/quadu zada 'home' lokacija, a ako izgubi signal i/ili prebacimo prekidač na stanici, onda se vraća doma i ostane kružiti na nekoj visini sve dok ne preuzmemo nazad kontrolu. Tu je jedino problem što se nisam bavio parametrima letenja - koliko brzo da okrene (avion), na kojoj visini, kojom brzinom da se vraća,...

LP,
milan
---

4tm mi je dao odličnu ideju za razmišljanje i razmatranje. Autopilot. Iako imam jedan GPS modul, dosta je neprecizan - uzeo neku jeftinjaru na Banggood-u, gdje mu je odstupanje do 5 metara, a tvoriničke postavke su mu 1 sekunda update podataka. Za sada još nisam uspio skontati kako da to ubrzam na maksimum od 10 vrijednosti u sekundi, a bilo bi lijepo. Prvo bi stavio flight/datalogger na svoj avion, pa odletio par letova i kasnije analizirao brzine leta, visinu, nagib (uh, za ovo mi treba gyro/acc, nisam ni naručio jer nemam love do 10. u sljedećem mjesecu [mirovina]).

Iako je na većim visinama odstupanje od plana tih 5 metara gotovo zanemarivo, ipak ne bi volio da mi avion ili quad ševeri lijevo/desno. Visinu obavezno sa barometrom/altimetrom. A i zračna brzina je upitna na GPS modulu, bio bi bolje onaj senzor (ne znam točno kako se zove, neki diferencijalni barometar sa cijevčicama). Ima ga za kupiti, jedino je malo preskup. Odnosno, te novce koje ću uskoro imati... moram nekako optimalno rasporediti.

Dio podataka za autopilot i/ili planer leta (točke leta [waypoint] i slično će ići na microSD ili SD karticu (ili što god već), a dio na EEPROM (osnovne rutine, kao što su; koliko letjelica treba dugo ubrzavati/usporavati/penjati se/ponirati, pod kojim nagibom [aileroni, rudder, elevator], koliko gasa i slično). Već vidim da je taj projekt jedan od zahtjevnijih. RTH je možda i jednostavan, no bilo kakav ozbiljniji planer leta... ne znam. S druge strane, ima gotovih rješenja, ali ono što sam vidio je poprilično skupo.

Osim toga, treba mi dosta vremena da 'probavim' sve ovo do sada što sam radio i vidjeti što se s čim može kombinirati.

LP,
milan
---

A evo i brzog kompletiranja već gotovog programa: variometar

https://www.youtube.com/watch?v=C6IYakTN8DY

Sastavio za nekih 5-6 minuta. Nevjerojatno luda stvar!

Daljnje smanjivanje gabarita i dimenzija će uslijediti kad mi stigne Arduino Pro Mini... ok, još ga nisam naručio, ali jednog dana... 

Danas prije kiše malo testirao 10 mW predajnik na 433 MHz. Ide lijepo - iz kuće sa dipol antenom (kroz hrpu zidova), zadnji podatak (manchester) primio na oko 270 metara na 4800 bauda (čitaj: boda). Taman kad sam htio testirati na manjim brzinama prijenosa, počela dosadna kiša. Vrijeme je za spavanje, a onda opet cijelu noć za mozganje. 

LP,
milan
---

Quote from: 4tm on June 27, 2015, 11:38:46 pm

Mićo ne forsiraš-dapače treba  takvih projekata ovdje da se svi malo zainteresiramo oko samogradnje raznih pomagala za naše modele.
AKo ne komentiramo tvoje postove ne znači da ih ne čitamo i uživamo u njima..
Samo nastavi područje je interesantno.....očekujem neki jednostavniji autopilot za home-made modele da ne kupujemo vanka.....testirajmo naše....


73

Hvala na komplimentu, mislio sam da sam dosadan i naporan... a ispada da ljudi vole čitati o nečemu malo drugačijem od modela i sličnog.

Nastavit ću, za sada sam uzeo jedan od možda malo (pre) zahtjevnijih zadataka - ovaj Lost Plane Locator/GPS Data Logger. U međuvremenu, kad mi ponestane ideja, radim na WiFi skaneru, malom robotu na četiri kotača (svaki ima pogoon), hakiranju ovih igračaka, tj. njihovih protokola za komunikaciju. Iako postoji gotova stanica Walker Devo sa pregršt modela, želim baš svoje. Meteorološka stanica, za nju još nisam našao rješenje za brzinu vjetra, ali i to ću nekako skontati kad nađem vremena. Za variometar, precizni barometar je tu, ali opet sam kratak sa vremenom, jer sam bio zapeo oko osnovnoškolske matematike pitagorinog poučka.  I još puno sitnih projekata koje bi želio raditi... Recimo taj autopilot, a ne bi bilo loše ni planer leta napraviti. Nije to toliko teško, samo se mora sjesti i dobro razrditi plan, vidjeti što je sve potrebno i napraviti probni model. Nemam ni motore za quad (imam samo one majušne sa četkicama, ali to jedva sebe i bateriju nosi), ni ESC-ove, fali mi još žiroskop i pokoja sitnica. Za sada je puno stvari na listi čekanja (i želja).

U pravu si što se tiče 'naših domaćih' proizvoda. Pošto ne stignem sve sam napraviti, bilo bi super da se još netko sa foruma (ali nije uvjet da bude isključivo sa foruma) uključi u to, pa da svi zajedno napravimo nešto svoje, nešto što će svatko moći prilagoditi svojim potrebama za model, ali i za ostale svakodnevne situacije. 

EDIT: Još uvijek brkam pojmove oko kontrolera i stabilizacije modela, autopilota i planera leta. Recimo pod autopilot, dali tu spada i jednostavna funkcija RTH? Mislim, samo se na avionu/quadu zada 'home' lokacija, a ako izgubi signal i/ili prebacimo prekidač na stanici, onda se vraća doma i ostane kružiti na nekoj visini sve dok ne preuzmemo nazad kontrolu. Tu je jedino problem što se nisam bavio parametrima letenja - koliko brzo da okrene (avion), na kojoj visini, kojom brzinom da se vraća,...

LP,
milan
---

Složih WiFi scanner s OLED, super fora - https://github.com/mozgy/esp8266/tree/master/WiFi_OLED

--
Mozz

Mozgy, to super jednostavno izgleda. I taj oled ima barem 128x64 pixela, ne kao ovaj nokija 5110 samo 84x48, tako da je teško bilo kakvu pristojnu grafiku napraviti. Jedino je problem što sam naručio dvije pločice Atiny85, pa mi je ostalo samo 11 lipa na računu, a do mirovine 11 dana. Pa onda čekanje dok se kinez smisli poslati...

Sinoć (tj. noćas, cijelu noć) sam paničario - probao sam USBasp da vidim dali s njim mogu programirati Arduino nano. Neku grešku je izbacio tipa nadogradnje firmwarea, pa sam onda otišao na YT da vidim kako i zašto. Onda skinuo "eePe" program, i napravio brljavu. Nakon toga ni Arduino IDE ni USBasp mi nisu radili. Obrisao taj eePe, re-instalirao arduino IDE (i usput obrisao sve moje librarije, jer su bili pod 'program files' a ne u my documents, kako sam kasnije skontao da je bolje.

Na kraju je ispalo da je zapravo greška nastala kad sam pokušao jedan arduino nano koristiti kao programer za re-programiranje USBasp-a, pa se bootloader pobrkao. Iako je ostao na mjestu, neki od bitova su mu valjda pobrkani, pa je cijela stvar postala komplicirana: nisam mogao više niti jedan arduino programirati, tj. upload .hex filea. A nije radilo ni "burn bootloader" iz arduino IDE sučelja.

Riješio sam tako što sam pomoću "Hazama AVR programmer-a" skinuo ispravan bootloader sa druge pločice, pa ga 'upržio' na ovu pobrkanu. Sad sve radi.

Original variometar od Rolf R. Bakke-a je preko 8 kilobajta dugačak, ne stane u Atiny85. Onda sam pobrisao dosta toga, uglavnom serijsku komunikaciju sa kompjuterom, gdje se ispisuju poruke tipa "senzor nije priključen" i slično. Ionako samostalan rad tog MCU-a ne treba nikakav monitor. Sada je sve to oko 6.6 kilobajta, komotno stane u Atiny85 čak i sa 1 KB bootloader-om.

Kad nabavim taj čip (za sada sam naručio samo gotovu razvojnu pločicu sa tim čipom), onda taj programčić strpam u njega, stavim 433 MHz predajnik (koji ide na 3.3V, ali sam ga uspio pokrenuti na 5V bez pregaranja, pod uvjetom da radi impulsno !!!) i sve to zaštititi onom skupljajućom plastikom. Tako da će ići na klizač na 5V sa prijemnika.

Prijemni dio 433 MHz još moram probati dodati malo pojačalo sa jedan ili dva tranzistora i dodati neki majušni zvučnik, te bateriju do 5V (ne treba nikakav arduino na prijemnoj strani. Sve to planiram montirati na šiltiku (!) odmah do Mobius kamere, tako da mi je uvijek pri uhu.  prvo ću probati na MiniMag-u, a kasnije ću već vidjeti kad ću napokon dovršiti MiMi-ja. To je još prošle godine zapelo i nekako sam se ohladio, no uskoro planiram nastaviti. Tako da ću moći bez problema hvatati termale.

Za sada, sa ovim arduino nano bi bilo preteško, sama pločica je preko 7 grama, barometar oko 1.4 i prdajnik oko 1.1 gram (ovo dvoje i manje kad se poskidaju pinovi i drito zalemi žica). Mislim da će u konačnici biti oko 3-5 grama.

LP,
milan
---

EDIT: Čak sam mislio žrtvovati atiny iz alarma za LiPo bateriju, ali tamo je Atiny13, koji ima smao 2 kilobajta. Nažalost ne ide. Otvorio sam dvije svjetiljke, e sad... to su čipovi bez enkapsulacije, samo je neka smola stavljena preko njih. Nigdje da nađem bar jedan Atiny85, nemam neko brzo rješenje...

Napokon su se stvari pomaknule s mjesta. Jedan od projekata; Vario by Rolf R. Bake. Pokušao sam ga skupiti na Attiny85, mali čip, jeftin i što je najvažnije lagan.

Recimo Arduino nano teži preko 7 grama, to mi ne odgovara za recimo manji klizač tipa MiMi ili slično. Danima sam se patio sa librarijem i greškama koje mi pokazuju, a evo jutros to sredio. Greška je bila u podršci za Attiny85, točnije u uputstvu za instalaciju: Navedeno je kako iz datoteke "Prospecive Boards.txt" treba copy/paste u Arduino folder u datoteku "Boards.txt" nadodati taj dio. Da ga slikaš to ne radi. Onda sam uspio naći drugu podršku za Attiny85, ali to je neka 'okljaštrena' verzija sa MIT instituta - dosta stvari ne radi.

Rješenje je da taj prokleti Boards.txt treba biti unutar /Tiny direktorija, odnosno preimenovati "Prospective Boards.txt" u Boards.txt i ostaviti tamo gdje jeste, a ne kao u uputstvu da se premjesti.

Sad radi, jedino imam neki problem (brujanje) svakih 14 milisekundi - točno toliko barometar šalje podatke, svakih 14 milisekundi. Trebam još samo naći način da isključim očitanje barometra (ako je moguće) dok se ton proizvodi. Ili drugo rješenje: slati 'sirove' podatke preko radio veze na 433 MHz u manchester kodu, a onda to pretvoriti u zvučnu indikaciju. Prednost ovog drugog načina je što je moguće dodati telemetriju, tj. indikaciju visine, jer se u sirovim podacima može ugurati i tlak i temperatura, te korekcija očitanja tlaka zbog promjene temperature na senzoru.

Oh, sad mi je lakše, sad mogu krenuti sa 'pravim' radom.

LP,
milan
---

Složih WiFi scanner s OLED, super fora - https://github.com/mozgy/esp8266/tree/master/WiFi_OLED

--
Mozz

Ajme, ovo je zbrda zdola, ne mogu naći 'user_interface.h' library. Gdje da to tražim?

Oprosti, ali me zadnja dva dana toliko boli glava da ću poludjeti. Jučer sam se cijelli dan patio sa ovim glupim motorima iz Banggood-a, pukao mi je imbus kluč jer sam stavio onaj glupi thread locker, pa sad ni vamo ni tamo. A ključ je 1.5 mm. Trgovine tek ujutro... eh, kad ja počnem raditi nešto subota popodne...

LP,
milan
---

Ok, čini se da je došlo vrijeme da se vratim malo ozbiljnije na Arduino programiranje. Iako je prošlo više od 120 dana, ne želim načimati novu temu. Ova stara mije još dobra.

Evo, napokon nekako skontao manchester kod, tj. umjesto manchester.h upotrijebio virtualwire.h i stvar radi bez greške na 433 MHz.
 Baro senzor je MS5611 i radi odlično. Trebalo mi je dosta ta preopravim variometar od Rolf R. Bakke (kreator KK2 kontrolera) i poboljšam neke stvari. Ima još dosta za doradu, no prvi radni model je tu:

http://www.youtube.com/watch?v=UbrJFCluapo

Za sada ima samo OLED i visinu izraženu u feet-ima i metrima, pored tlaka na razini letjelice. Ima i ID, tako da će možda sljedeća verzija imati selekciju, ako bude više letjelica u istom zračnom prostoru. Do sada testirao domet kroz zidove - ide preko 300 metara... niako da se oslobodim tih prokletih poljoprivredno-proljetnih poslova... i da stavim to van i testiram biciklom dokle ide na otvorenom (10 mW predajnik na 433 MHz).

LP,
milan
---

Ima neki razlog zašto baš taj barometar?
Ja sam koristio BMP 085/180/280.
Došao sam do zaključka da ili 085 ne radi kako treba ili su konstante upisane u njega neispravne. Imam samo jedan, tako da može biti slučajno.
I još me zanima kako preračunavaš tlak u visinu? Do koje visine?

Pozdrav

Ima neki razlog zašto baš taj barometar?

Ima. MS5611 ima šum tek 10 cm preračunato, dok ostali imaju 1 metar. Za meteorološke stanice se može napraviti average, tako da se smanji taj šum, no za letjelice je ovaj bolji. Osim šuma, ima brži ADC konverter i brže radi. Ovisi koliko preciznosti želiš.

Ja sam koristio BMP 085/180/280.
Došao sam do zaključka da ili 085 ne radi kako treba ili su konstante upisane u njega neispravne. Imam samo jedan, tako da može biti slučajno.

I ja sam isto radio, ali bez ikakvih konstanti, samo odgovarajući library, bez temperaturne kompenzacije. Za neku osnovnu funkciju barometra - samo tlak i temperatura, sasvim dovoljno. Za neku recimo meteo stanicu.  Moguće da je čip neispravan ili su varijable krivo učitane. Mora se konzultirati PDF za dotični senzor. Ima tu sitnih caka...

I još me zanima kako preračunavaš tlak u visinu? Do koje visine?

Pozdrav

altitude_ft=145366.45*(1-pow(((P/(float)100)/(setpress/(float)100)),0.190284));

https://en.wikipedia.org/wiki/Pressure_altitude

Korištena formula za visinu u stopama. Za metre, jednostavno pomnožiš tu vrijednost sa 0.3048:

display.print(altitude*0.3048,2); ili altitude_meters = altitude*0.3048,2;

Ovo gore (float)100, to je konverzija, jer mi predajnik šalje onako kako je senzor očitan, bez decimalne točke, pa ga onda dijelim sa 100, a da bi dobio pravilan broj, "long" se pretvara u "float".

Prvo sam izgubio živce sa ovim kolor TFT displayom, a na kraju skontao da je to sporo do bola i da je taj display samo za "photo frame" i ništa drugo. Eventualno neka spora grafika.

OLED je bolji, ali nema na sebi buffer, tj. memoriju slike u koju se iscrtava (kao na primjer Nokia 5110 koji to ima), a onda se kompletna slika prenese na ekran. Zato mi kompajler stalno šalje poruku da može doći do nestabilnosti. I dolazi: povremeno su cifre pogrešne pri paljenju, pa se mora tipka reset na Arduino nano. Komande za Nokia 5110 su slične, ali ne iste.

Naručio sam nešto superiška, samo kad stigne: Nextion display, 320x240. Odlična stvar, ima na sebi 2 MB RAM, 4 MB Flash RAM, a komunikacija je sa USART (UART), dakle samo 4 žice. Ikone i ostale sličice, recimo pozadina, pohrani se u flash, a poziva po potrebi. Osim toga ima touch screen, no samo onaj za plastičnu olovku. Ne i za prste.

Super stvar samo skupa. Ovaj OLED je malo taman za sunce, pa se i ne vidi najbolje, ali odlično radi i malo troši. Nokia 5110 LCD je još bolji... samo... zna se dogoditi da izgubi kontakte... no o tom-po tom...

LP,
milan
---

P.S. Još nisam stigao nacrtati dijagram prijemnika, no sličan je Arduino vario (samo su brojevi pinova drugi).

Više na mojoj web stranici:

http://wildlab.org/index.php/2016/03/11/arduino-altimeter/

http://wildlab.org/index.php/2015/07/07/arduino-variometer/

Oh, zaboravih... do visine gdje je tlak 10 mbar, a to je ~stratosfera... to se neće tako lako dosegnuti.

Mislim da ovaj tvoj može skoro do totalnog vakuma, ali je zato manje precizan.

EDIT: Uh, kad sam već načeo novi odgovor...

Ovo sa wikipedije je zbunjujuće:

Tlak od 1013.25 je neki 'standardni' tlak pri 25°C na razini mora. Kod mene sam koristio varijablu 'setpress', kad se tipka stisne, trenutno mjereni tlak se kopira u desni dio razlomka, a novi mjereni se stalno mijenja i stavlja u  lijevi dio. To je dakle setiranje nule prije leta. Tijekom leta, tlak će padati, pa će vrijednost biti pozitivna. Ukoliko se leti recimo sa neke visoke točne na brdu ili planini, vrijednost je negativna. Isto tako, ovo je rezultat u stopama, netko je na to navikao, ja nisam. Jednostavno taj rezultat pomnožiš sa 0.3048 i to je to u metrima.

LP,
milan
---