Topic: Da je nebo plavo, to sam znao - ali da je tako hladno... (Read 10569 times) previous topic - next topic

... e to je novost za mene:

https://www.youtube.com/watch?v=veWvNiqAokE

Danju i noću je hladno, vrlo hladno, ovisi koliko oblaka ima. Ako je oblačno, onda je puno toplije.

LP,
milan
---

Ah, znam da sam dosadan s tim Banggood-om. ovo na kraju je... možda malo neprimjereno, ali želio sam da bude humoristično, a ne uvredljivo. Svima se ispričavam zbog ovoga.

LP,
milan
---

ma nema uvredljivog ... samo sam začuđen sa cinjenicom da je takav uređaj sposoban da vidi razliku između oblaka i cistog neba ...

E ovo je nesto novo i u mojoj glavi, covjece tko bi rekao!

I što je tu čudno? Uzmite obični digitalni fotoaparat, ma može i onaj od mobitela te ga usmjerite u daljinski za recimo TV (prednji dio gdje su diode). Pritiščite dugmiće na daljinskom ... i što vidite na zaslonu fotoaparata?

Temperatura bi se mogla mjeriti i sa fotićem , samo je problem filtracija i naravno ugrađeni soft.
D.

ma nema uvredljivog ... samo sam začuđen sa cinjenicom da je takav uređaj sposoban da vidi razliku između oblaka i cistog neba ...

A dobro ondak. Vidjeh čudnu ikonu (smajlića) bez texta, pa pomislih da sam već dojadio svima...

I mene je iznenadilo (ugodno - sada još više stvari za istraživanje), očekivao sam samo rezultat u plusu, a ne i u minusu. Dan nakon toga, u po bijela i sunčana dana nebo -32°C. Nije svugdje jednako, tamo gdje je izmaglica, cirusi ili manje plavo nebo (valjda neka slaba vodena kondenzacija) - tu je minus manji.

Ako uzmemo u obzir da je svemir hladan, negdje oko 4°K (-269°C), dobro da je da se ne smrzavamo noću. Više oko načina na koji ovaj termometar radi, tj. njegov senzor:

https://en.wikipedia.org/wiki/Pyroelectricity

https://en.wikipedia.org/wiki/Infrared_thermometer

https://en.wikipedia.org/wiki/Black-body_radiation

Ima toga puno za čitati, jedino je wikipedija standardno zbrkana...

LP,
milan
---

E ovo je nesto novo i u mojoj glavi, covjece tko bi rekao!

Da, tako izgleda. Zapravo, u ovom slučaju - senzor emitira 'blackbody radiation' i mjeri razliku energije, koja je izražena kao minus po Celziju. I u Kelvinima, temperatura bi bila manja od neke standardne (0°C= 273.15°K).

Izgleda da priče oko CO2 kao 'greenhouse' plinu ne drže vodu 100% - daleko jači efekt ima vodena para i njen kondenzat u vidu sićušnih kapljica, poznatije kao oblaci, magla, izmaglica... (ono što vidimo da izlazi iz lonca, tehnički nije vodena para - ona je totalno prozirna), nego superfine kapljice vode. Razlika je pogotovo bidljiva kad recimo kuham kavu na plinu - doklegod je plamen ispod, ništa se gore ne vidi. Onog trena kad ugasim vatru, odmah je vidljivo. Vodena para se naglo kondenzira zbog nagle promjene temperature, a ona eventualno opet ispari čim se te fine kapljice ponovo zagriju na sobnu temperaturu. Ako je soba hladnija - trebale bi biti duže vidljive, ali nije tako. Razlog tomu je razlika u vlažnosti -  pa se te superfine kapljice brzo 'osuše', uvjetno rečeno (rasprše na osnovne molekule H2O, koju sada zovemo "vlaga u zraku").

Zanimljivo je da je Venera približno iste mase kao i zemlja, ali je tlak atmosfere oko 90 puta viši nego na zemlji. Ne znam točno, ali preko 90% atmosfere venere je CO2. Temperature su tako visoke, da praktički cijela površina venere kuha. wiki:

https://en.wikipedia.org/wiki/Venus

LP,
milan
---

I što je tu čudno? Uzmite obični digitalni fotoaparat, ma može i onaj od mobitela te ga usmjerite u daljinski za recimo TV (prednji dio gdje su diode). Pritiščite dugmiće na daljinskom ... i što vidite na zaslonu fotoaparata?

Temperatura bi se mogla mjeriti i sa fotićem , samo je problem filtracija i naravno ugrađeni soft.
D.

Zapravo, 'termalni' dio spektra ide od oko 2 mikrometra pa nadalje, a ovi senzori za mjerenje temperature su sposobni mjeriti od 4 um do 14 um, ovisi o cijeni i brandu istih. Problem sa fotoaparatomi sa svim staklenim površinama je taj što ne propušta svjetlo valne duljine duže od 2 um (2000 nm). Ono što kamere koje nemju IR cut filter 'vide', su valne duljine duže od 800 nm (0.4 um), a vide se u obliku plave ili ljubičaste boj, jer RGB matrica, tj. konkretno plavi filteri za istu imaju dva 'peak-a' propusnosti, jedan u plavom spektru, drugi u 'bliskom' IR spektru (cca. 800-1000 nm). Daljinci rade na 950 nm, isto tako ovisi o modelu IR LEDice.

Ono što se može vidjeti kao termalna slika u tom slučaku je recimo lemilica, koja je zagrijana na preko 200°C. Kad nabavim još jedan Mobius (jednog dalekog dana), onda ću namontirati jednu zoom leću, ali ovaj puta bez dodatka IR cut filtera i napraviti komparativne snimke raznih grijalica.

Jedan primjer je ovdje (nisam se tog dana sjetio snimiti lemilicu, iako sam znao za taj efekt):

https://www.youtube.com/watch?v=qseg1KMwNCg

LP,
milan
---

BTW, mala provjera znanja. Na slijedećoj slici je vidljivo da je lišće i svo ostalo zelenilo svjetlije od pozadine. (uh, sad moram skinuti taj filter pa slikati istu scenu u jesen kad lišće požuti i taj efekt nestane)

Dali netko zna zašto je lišće toliko svjetlije u IR spektru?

[attachimg=1]

LP,
milan
---

Probaj mjeriti temperaturu neba u odrazu ogledala 

Probaj mjeriti temperaturu neba u odrazu ogledala 

Je, trenutno nebo -19°C, odraz od kromirane površine -13°C. Staklo je neprozirno i ne-reflektivno na tim valnim duljinama, bez obzira što je ZADNJA strana stakla posrebrena (a mjerenje zapravo pokazuje temperaturu stakla a ne refleksije).

EDIT: Kad se malo površina stakla očisti od prašine i masnoča, onda ipak malo reflektira, ali nedovoljno. Evo i zanimljivih snimaka u dalekom IR spektru:

http://www.youtube.com/watch?v=48bwQVa0AQc

LP,
milan
---

Ako želiš saznati temperaturu površine dobre refleksije, premažeš je premazom koji ima malu refleksiju, npr. bojom za zidove.
Pokus koji se može izvesti i sa tim IR termometrom je da uzmeš alu foliju za kućanstvo, i izmjeriš temperaturu dok je ravna i reflektivna (trebala bi pokazati temperaturu onog što se na njoj odražava), a onda je zgužvaš i ponovo izravnaš, tada bi se trebala pokazati temperatura same folije, jer je refleksija raspršena.
Još samo jedna zanimljivost i više neću pametovati, snijeg je recimo skoro idealno crno tijelo ...

Upravo o tome je riječ ovdje, o zračenju crnog tijela:
https://en.wikipedia.org/wiki/Black-body_radiation
prirodnoj pojavi iz objašnjenja koje je izrasla kvantna mehanika.
Za mjerenje temperature spretnije je korištenje Wienovog zakona:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Wienov_zakon_pomaka
ili neke izvedenice u ovisnosti o primijenjenoj tehnici mjerenja.

Zaboravih odgovore:
1. nebo je plavo zbog Rayleighovog raspršenja sunčevog svjetla na molekulama kisika i dušika koje su manje od valne duljine dolaznog zračenja:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Rayleighovo_raspr%C5%A1enje
2. oblaci su bijeli zbog Mie-Debyeovog raspršenja sunčevog svjetla na česticama (kapljicama) vode koje su veće od valne duljine dolaznog zračenja:
https://en.wikipedia.org/wiki/Mie_scattering
3. lišće drveta emitira u IR-u jaće od okolnih predmeta, pa je najsvjetlije na slici.