Skip to main content

Topic: Custom predajnik/prijemnik  (Read 2776 times) previous topic - next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Custom predajnik/prijemnik

Pozdrav,


kada bi htjeli napraviti custom predajnik/prijemnik, od kuda bi trebalo krenuti?


Ne mislim o nekoj praktičnoj svrhi, čisto razmatram to kao dummy projekt iz kojega bi se nešto naučilo.


Čak ako proces prođemo i samo misaono, mislim da bi se moglo ponešto korisnoga naučiti. Barem bi ja mogao...jer sam dosta šupalj tu. :)


Al bi bilo fora vidjeti da stvar šljaka...naših ruku djelo da nevidljivi EM valovi nešto pokreću. Onak, igramo se malo Tesle. xd


Od kuda krenuti? Recimo prijemnik...to je ak se ne varam titrajni krug između zavojnice i kondenzatora. Oscilacije se prirodno zagušuju, tako da treba neko napajanje koje će održavati oscilacije..a naravno i pokrenuti ih. Kak točno izgleda schema titrajnog kruga, nemam ideju. Ovo bi bilo fora izmozgat, umjesto zguglat.


Ono što mi je jasno, imamo L i C koji se međusobno dobacuju jer jedan drugog nabija. Poput utega koji se njiše na opruzi.


Ali da se ljuljanje ne zaustavi, trebamo dodavat energiju u krug. A da bi ta energija podržala ljuljanje, trebamo ju upucavati u pravilnim impulsima. Kako pratit interval impulsa, pošto se radi o prilično kratkim/preciznim tajminzima?


Druga stvar, čime je uopće određena frekvencija ljuljanja? Očito iznosima L i C, ali ako se ne varam oni moraju biti upareni da bi djelovali skladno?
Što bi značilo da za promjenu frekvencije moramo promjeniti i L i C na odgovarajući iznos koji daje neko smisleno ponašanje sustava?


Eto, za sada toliko. Nadam se da ovdje ima elektrotehničara koji će biti voljni malo zaći u teoriju...i podijeliti svog znanja.
Ja sam voljan pisati, ali bi mi odlično došao neko da me ispravi po potrebi i usmjeri. Fala. ;)


Odg: Custom predajnik/prijemnik

Reply #1
Za čitatelje mlađe dobi koji nisu sa strujom bliski, da pojasnim ljuljanje u strujnim krugu, te L i C elemente.

Kondenzator je C element, on se u strujnom krugu ponaša kao kotač vodenice koji je povezan na oprugu. Kada je opruga labava, voda lako prolazi i vrti kotač. Tada kotač ne predstavlja nikakav otpor prolasku vode. No kako se kotač vrti, tako se opruga zateže i nastaje otpor na kotaču...koji s vremenom sve više raste. Kada se opruga zategne do kraja, kotač se više ne može vrtiti i tada je vodi dalje nemoguće proći. To se smatra da je kondenzator nabijen...i ima tedenciju da se zbog sile opruge razvrti u kontra stranu. Naravno, da bi se to desilo, mora se ukloniti sila koja je gurala vodu i koja je očito bila jača od te opruge...ako ju je mogla zategnut do kraja. Kada ta sila nestane, nategnuti kotač će se izvrtiti unatrag i pogurati vodu u smjeru iz kojega je došla.
Pod ovom analogijom se smatra da kotač vodenice ima zanemarivu masu...koja ne utječe bitno na ponašanje sustava.

E sad, zavojnica je L element...i nju također možemo zamisliti kao kotač vodenice. Samo ovaj kotač nije na opruzi nego ima osjetnu masu. A znamo kako je kada je nešto teško...onda je teško to zavrtiti, ali kada zavrtimo, dalje ide lagano.
Tako i ovdje, maseni kotač predstavlja otpor proticanju vode u početku, a kad se zavrti, postaje neprimjetan otpor.
Ali zato, kada nestane sila koja gura vodu...kotač će se radi svoje mase (inercije) i dalje vrtiti i on će još neko vrijeme tjerati vodu kroz sistem dok se ne zaustavi.

Inače su L i C mjerne jedinice koje predstavljaju veličinu induktiviteta zavojnice, odnosno kapaciteta kondenzatora. Tj u gornjem primjeru to bi bila jačina opruge prvog kotača (C), i masa drugog kotača. (L)

I sad, ako vizualizirate kako rade ta dva kotača, zamislite ih u istom vodenom krugu. U jednom momentu se odvrtava zategnuta opruga, koja preko kotača gura vodu i ubrzava drugi kotač sa masom. No kada opruga dođe u svoje nulto stanje, tada će maseni kotač imati svoju najveću brzinu i nastavit će gurati vodu. To će pak nastaviti vrtiti koač s oprugom i kako će se opruga zatezati, tako će maseni kotač usporavati. Do momenta kada maseni kotač staje zbog otpora drugog kotača kojem opruga neda dalje. Tu opet kreće ciklus da se opruga odvrtava... i tako u krug.
Kada nebi bilo trenja unurar sustava, mogao bi se tako beskonačno "njihati".