Topic: Par pitanja za balondžije (Read 16338 times) previous topic - next topic

vuk-t i ekipa-svaka čast na trudu!
Moram priznati da sam, kao i Toni233, malo skeptičan u vezi s visinom od 156 km pa sam išao proučavat temperature i slojeve atmosfere: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sastav_i_podjela_atmosfere gdje sam naišel na dosta različitiju podjelu atmosfere od ove koju si ti dal. Mezosfera je DO 80 km visine i temperatura je -90 (može li "obična" oprema to izdržati?). Na 200 km visine (termosfera) temperatura je več +900. Temperatura počinje rasti od -90 na rubu mezopauze na 90 km visine, pa bi na 150 km bila bar +300 do +600 stupnjeva (odokativna procjena). Napominjem, ne kužim se u atmosferu pa vas molim da me razuvjerite, odnosno uvjerite da sam u krivu! Prilažem još i sliku sa 30 km visine http://en.wikipedia.org/wiki/File:Picture_taken_at_aprox._100,000_feet_above_Oregon_by_Justin_Hamel_and_Chris_Thompson.jpg koja mi ne izgleda da je snimljena sa 5 puta manje visine nego ova vaša!!! I da, Japancima je trebalo 30 kodina da sa Hi-tech balonom sruše visinski rekord i postigli su 53 km visine 2002. godine. Vuk-t, priložil si visinske rekorde postignute avionima a on iznosi, sa raketnim motorom, 111 km (2004. godina).
Dečki, ako ste bili sa balonom na 150 km definitivno imate sve rekorde, ali u to čisto sumnjam!
Ova ekipa je došla balonom do 52 km visine: http://sunsite.utk.edu/~mcoffey/ux-1/
Pozdrav,
tompa.

Stvarno sam bez riječi,ovo je fakat nevjerojatno dobro i za svaku pohvalu!!
Bravo!!

156 km je stvarno zapanjujuće. 
Je li to podatak s GPS-a?
To je elektronika, mozda je zbog temperature pozicioniranje bilo pogresno. (Šta piše u GPS uputama, koji mu je raspon temperatura na kojima moze raditi?

Mislim da bi se provjere radi visina pouzdano mogla odrediti iz same zakrivljenosti zemlje na fotografijama. Kojim su aparatima i pri kojem zumu (zarisna duljina) snimljene? Jeste li cropali fotografije naknadno?

156 km je stvarno zapanjujuće. 

156 km je nemoguće....  administrativna granica atmosfere je oko 100 km (ima neki posebni naziv na ta visina) , a pošto je balon aerostat ne može 'isplivati' na tu visinu. 
Perigej niske orbite koju je postigao prvi amer. astronaut koji je ušao u orbitu (J. Glenn ) bio je 159 km, a povratak sa te visine zahtijeva termički štit.
Svjetski priznati rekord je 53 km i trebao im je volumen balona od 60.000 m3, a to je stranica kocke od 40 metara u sve tri dimenzije.
Gornje podatke možete provjeriti na Wikipediji i drugdje na net-u.
Osim toga... ako se nešto popenje na 156 km i vrati na zemlju, onda je prešao put od najmanje 300 km , zapravo malo više jer je sletio ,  kažu 70 km dalje, dakle za 4 sata koliko je trajao taj let, balon se morao kretati prosjećnom brzinom oko 80 km/h !
Logeri za visinu koji su nam dostupni (elektronički senzori pristiska) ne rade iznad 5 km, neki boji do 9 km.

Korišteni balon je bio meteorološki - vidi se na slici, a takve svaki dan puštaju u Zadru i u Maksimiru, te isti teško idu preko 16 km - provjeriti na meteo.hr - radiosondaža.

Na slici 0129 i slici 0132 se jasno vidi koja je visina dosegnuta (svi modelari koji lete termičke jedrilice znaju koliko mogu biti visoke baze cumulusa).
Dosegnuta visina je najvjerojatnije bila bitno i to bitno manja od one koju je Toni233 pretpostavio (15,9 km)

Prema tome: dečki nemojte pričati gluposti i pri tome se hvaliti na Friku, nije cool !

Damir

what a twist!!!

Evo dečki razmislite malo dal ste stvarno bili na toj visini,ako i niste i to je za svaku pohvalu.
Tu je Vaša slika i slika sa samo 100km visine!!
Nije mi vrag dal mira pa sam moral poslikati da se uvjerim..

Evo dečki razmislite malo dal ste stvarno bili na toj visini,ako i niste i to je za svaku pohvalu.
Tu je Vaša slika i slika sa samo 100km visine!!
Nije mi vrag dal mira pa sam moral poslikati da se uvjerim..

Ovo ne znači puno ako nije slikano objekitivima iste ekvivalentne (svedene na istu veličinu senzora) žar. duljine.
Vukova slika bi jednako tako izgledala da je snimljena iz satelita s 20000 km visine, ako bi bila snimljena teleobjektivom.
Žišku?

Bolje je zapažanje ona brzina balona od 80 km/h.
Ako se ograničimo samo na uspon i pretpostavimo da čovjek pada brzinom od 180 km/h, možemo pretpostaviti je ovaj raspuknuti balon s teretom padao bar brzinom od 100 km/h (uz pretpostavku da mu je padobran ostao zgužvan do pred sami kraj), značilo bi da se penjao brzinom od oko 50 km/h, što je također puuuno previše.

P.S.: Pretpostavka je majka svih zajeba.

Dosta ti je samo da pogledaš oblake i kolko su daleko,tj blizu
Bez obzira na sve vidi se ogromna  razlika....

Toto, arosovic je u pravu! Sa jaaaaaaaaaaaakim teleobjektivom iz geostacionarne orbite (250 i više kilometara visine) bude i tvoja glava izgledala blizu kao da te snimaju iz susjedne zgrade, sa 30 metara visine, sa običnim fotoaparatom!!! Tako da slike stvarno nisu apsolutno nikakvo mjerilo! GoPro, zbog bedastih karakteristika objektiva, zakrivi horizont na rubovima slike i kad snimaš iz ruke!

P.S.:Kad bi svi pričali samo ono kaj znaju nastala bi velika tišina!

Slažem se sa tobom,ali tvrdim da to nije bila ta visina,a ti reci da sumnjaš u to.

Pa svi se slažemo da to nije bila ta visina, neee?

Vuče, nisi rekao kako ste mjerili visinu.
Samo GPS? Ili ste imali i one sonde koje je netko spomenuo ( da rade do 5000m)?
Šta piše u uputama/opisu balona, koji mu je najveći promjer?

Ako ste računali visinu prema izmjerenom tlaku vodite računa o matematičkom modelu atmosfere koji se može naći u standardu koji opisuje fizikalna svojstva atmosfere:
http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=7472
Nekad bio JUS A.A1.100, u njemu su isprintane tablice da se ne mora računati.
Nije jednostavna linearna interpolacija, jer se na tako velikoj visini osim svih svojstava zraka mijenja i ubrzanje sile teže i to obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti.
?

Koju god pravu visinu postigli, projekt je uspio. Za svaku pohvalu, nadam se da ste dobili neku nagradu ili pohvalu za to?
U moje vrijeme su se dobivale pohvale nastavničkog vijeća s kojom si mogao ... Hmmm ne sjećam se što sam mogao s time ...

Ako ste računali visinu prema izmjerenom tlaku vodite računa o matematičkom modelu atmosfere koji se može naći u standardu koji opisuje fizikalna svojstva atmosfere:
http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=7472
Nekad bio JUS A.A1.100, u njemu su isprintane tablice da se ne mora računati.
Nije jednostavna linearna interpolacija, jer se na tako velikoj visini osim svih svojstava zraka mijenja i ubrzanje sile teže i to obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti.
?

?
g=G*M/r^2

Koju god pravu visinu postigli, projekt je uspio. Za svaku pohvalu, nadam se da ste dobili neku nagradu ili pohvalu za to?
U moje vrijeme su se dobivale pohvale nastavničkog vijeća s kojom si mogao ... Hmmm ne sjećam se što sam mogao s time ...

Zadobiti naklonost djevojčica, i to ne bilo kojih - odlikašica redom!
Ako ništa drugo - predočiti starijim rođacima kao poticaj za kupnju nove lopte, bicikla,... balona.