Topic: Ponovo nešto staro (Read 8456 times) previous topic - next topic

Ponukan pitanjima novih depronaša i Yubito pilota u Sisku stavljam članak koji je na brzinu preveden, a bio je na starom FF-u. Možda nekom pomogne

Ima grešaka u prijevodu ali ne zamjerite

Orionrider, Belgija, na Wattflyer forumu u diskusiji o elektrici napisao je interesantan članak o pitanjima koja po pročitanom na forumima u Hrvatskoj muče mnoge naše modelare.
Evo i pokušaja prijevoda njegovog članka.

Magični brojevi za modelare...
Školarci znaju za watt, om i amper, dok modelari pričaju o propelerima, lipo, BSC… Nemojmo zaboraviti ni misteriozni «KV» ili famozni «C», koji u našem slučaju nije brzina svjetlosti. Što se krije iza svega toga odnosno kako isti utječu na naš svakodnevni modelarski život?

Pratimo magične brojeve

Danas piloti shvaćaju da više možeš dobiti od dobrog električnog setupa nego od
prosječnog sus motorića. Jeftini izvori opreme su dramatično promijenili cijene brushlessa, reglera i baterija. Jedino tapkanje u mraku je to kako odabrati određeni setup te sastaviti pogon koji nam odgovara za dobar let. Najbolji put do uspjeha je pratiti tajne recepte gurua modelarstva baziranih na kilometrima spaljene žice te namotaja motora, provjeravanja temperature motora dodirivanjem prstom, mjerenja vremena leta prema potrošenim amperima itd…..
Tko brine za nauku toliko dugo dok možemo zapunjavati rupu na nebu 

Kupuj svoje watte po kilogramu
Prvi magični broj nam govori koliko wata trebamo da bi podigli avion. Primjer je GWS parkflyer koji neće letjeti sa 300gr motorom koliko god on bio močan

Foamie, motor glider, Piper Cub: 100 watt po  kilogramu (2lbs)
Trainer: 150 watt po  kilogramu
Warbird, 'sport' aerobat: 200 watt po  kilogramu
Racer, 3D: 300 watt po  kilogramu
EDF Jet: 400 watt po  kilogramu

Primjer:  3kg (6lbs) 150cm (60") Hurricane će letjeti na 600 watts.  2.5kg Calmato zahtijeva 375 watts, etc.

Što je  potisak?
Drugi magićni broj nam govori koliko statičnog potiska možemo očekivati od određenog setupa. Još jednom ovo važi samo za propulzije koje su približno standardne i daje nam samo indikaciju što je moguće, a što ne.
 
Brushless outrunner: 4gr po wattu
EDF: 2gr po wattu
Brushless 'inline': 2gr po wattu
Brushless 'inline' with gearbox: 5gr po wattu

Primjer: Warbird sa  1000 watt brushless outrunner imat će 4kg statičkog potiska, a EDF jet ima  600 watta system i daje 1200gr potiska na zemlji.








Močni konji...
Treći magični broj bazira se na moćnoj formuli, one koju mnogi od nas zaborave odmah nakon škole...

Watti = Volti x Amperi
Volti = Watti / Amperi
Amperi = Watti / Volti

Kako pretvoriti u konje? Jednostavno, možeš pretvoriti watte u konje pomoću slijedećeg pravila: 1000 watta = 1.34 KS or 1KS = 750 watta.
Primjer:  Trainer avion sa 12 voltnom  batteriom i dostavljanjem  40Amps daje 480 watta (or 0.65KS). Upamti da taj avion ima te performanse sa motorom koji daje providing 1KS, što je 750 watta... To je zato što struja ima bolju bolju iskoristivost, sa manje snage i nižim okretajima. Slična usporedba su benzinci vs. diesel.  Dizelaš je učinkovitiji iako je iste snage kao benzinac.

Jedna vruća minuta
E=Mc2 i planeta je vruća u trenutku, to svi znaju. Elektromotori se također zagrijavaju. Da bi znali koliko topline namotaji mogu izdržati evo jednog pravila kojeg se nije loše sjetiti ponekad

Avion sa propelerom: težina motora u gramima x 3 = maksimalni watti
EDF: težina motora u gramima x 5 = maksimalni watti

Primjer: 235gr brushless može izdržati minutu 705w bez kraha
   200gr EDF neće uginuti na 1000w

Naravno podrazumijeva se da su motori pravilno spojeni te da je osiguran potreban protok zraka za hlađenje. Ovo važi za brushless motore, dok motori starog kova kao npr Speed 600 teško da će preživjeti više od svoje težine u wattima.

Otpor…
Zlato je fantastičan metal kada govorimo o struji i ženama. Na našu žalost i teško je i skupo. To je i glavni razlog zašto se koristi bakar. Ali i bakar pretvara određenu količinu struje u toplinsku energiju što reducira naše mogućnosti letenja, a to je katastrofa. Da bi izbjegli tu dramatičnu pojavu moramo koristiti odgovarajući presjek vodiča.

Do 25A: 1.5mm² presjek (15 AWG)
Do 60A: 2.5mm² presjek (13 AWG)
Do 100A: 4mm² presjek (11AWG)
Ne samo žice nego i konektori moraju biti sposobni da izdrže struju. Kao i negdje drugdje u životu i ovdje važi što veće to bolje….

Vrtim, vrtim…..
Mnogi su sve pretražili da saznaju što je taj famozni «KV». On je indikator broja  po volti napona predviđen za pojedini motor. Daje nam nominalni broj okretaja motora aviona.

Broj okretaja = KV x volti baterije X 3/4

Primjer:  1200KV brushless outrunner connectspojen na 10 volts bateriju vrtit će 9000 o/min. a 4200KV inrunner na 10 volts vrtit će 31500 o/min.




Pun ili prazan, pitanje je sad..
Napon nimh baterije je 1,2V ,a lipo 3,7V. Ove vrijednosti zbunjuju i nisu uvijek takve kakve nam se prikazuju.  Baterija se ponaša prema trenutku u kojem se nalazi pa se tako i mjerenja razlikuju. Tako da bi saznali snagu sistema moramo ući u kalkulaciju sa naponom koji baterija prikazuje na punom gasu. Naponi koji su niže prikazani prikazuju nam ideju stvarnog života čelije baterije.

Lipo u letu (motor full): 3,3 V
Lipo potpuno napunjena (prosjek): 4.1 V
Lipo prazna (prosjek): 3.7 V

NiMh u letu (motor full): 1.1 V
NiMh potpuno napunjena (prosjek): 1.4 V
NiMh prazna (prosjek): 1.2 V

Need for speed? Uzmi neki ozbiljan propeler…
Izabrati propeler nije jednostavno. Većina modelara uzima preporučeni promjer pa tako izbjegava prekomjerno srkanje struje. Preporučeni propeler je uglavnom degradiran baš iz navedenog razloga. U ovom slučaju ništa ne može zamijeniti testni let, ali evo nekih magičnih brojeva koji mogu biti ideja vodilja kod izbora propelera za određenu letjelicu

brzina u km/h = korak (inch ) x o/min / 800
brzina u km/h = korak (cm ) x o/min / 2000

Primjer: Veliki trener ,veliki 14x4 prop, vrti na 8000 daje 40 km/h što je marginalno dok 11x8 na 11000 okretaja daje 110km/h što u ovom slučaju ne trebamo. Najbolji izbor je vjerojatno 13x6 na 9600 okretaja što nam po ovom računu daje 72 km/h. Ovo važi za sve avione, ne samo za elektro.

Gospodar «C»
Na naljepnici svoje nove lipo čitaš 15-20 C, ali i također 1C na nekom drugom mjestu. Što sad? Ovaj mali C nam govori o maksimalnoj struji punjenja baterije ( 1 kapacitet čelije). U prosjeku sve lipo baterije se pune sa nazivnim kapacitetom. 15-20 C nam govori koliko struje možemo srknuti iz baterije bez da je oštetimo. Istina u ovom je da su proizvođači malo preoptimistični pa zaboravimo drugi broj i zadržimo pražnjenje unutar prvog broja. Realno pražnjenje se može izračunati pomoću slijedeće formule:

Max pražnjenje na zemlji = prvi broj ( c) x kapacitet / 1250
Max pražnjenje u 1 minuti = prvi broj ( c) x kapacitet / 1500
Max kontinuirano pražnjenje  = prvi broj ( c) x kapacitet / 2000

Bez obzira na C nemojmo zaboraviti bateriji dati dovoljan protok zraka za hlađenje

 
Toplina je tu…
 Ohladiti metanolca nije problem jer cilindar viri i to je sve, dok kod elektro modela moramo misliti na hlađenje motora, reglera i baterije. Topli zrak će standardno naći put prema rupi na repu, ali koliku rupu treba napraviti?

Ulaz zraka (cm2) = watti / 40
Izlaz zraka (cm2) = watti / 30 
Izlaz mora biti veći od ulaza kako bi se izbjeglo stagniranje protoka što je gore nego da ga nema.

Provjerite unutarnji otpor….
Moderne baterije posjeduju svoje mogućnosti zahvaljujući veoma malom unutarnjem otporu. Ali sve baterije nisu jednake. Da bi usporedili dvije vrste ili saznali da li su naše stare baterije još uvijek sposobne dati daha moramo im izmjeriti unutarnji otpor. Sve što trebamo je voltmetar i ampermetar

1 mjerimo napon V1 tijekom pražnjenja A1 koje odgovara ± 1C (kapacitet baterije)
2 mjerimo napon V2 tijekom pražnjenja A2 koje odgovara ± 10 C (kapacitet baterije)

Unutarnji otpor Ri = (V1 - V2) / (A2 - A1)

Primjer :na novoj lipo 3S 2200mAh mjerimo 11,4V na 2.2A pražnjenja, a 10,5V na 22 A pražnjenja. Unutarnji otpor paketa je  (11.4 - 10.5) / (22 - 2.2) = 0.045Ω. To znači da je pojedinačan otpor čelije  0.015Ω. Nekoliko mjeseci kasnije mjerimo 11,2V na 2.2A pražnjenja, a 9,5V na 22 A što daje 0,086Ω. Ovo znači da je baterija izgubila pola svoje performanse. Da bi sve bilo vjerodostojno mjeriti moramo u standardnim uvjetima (sobna temperatura te svježe napunjena baterija na sobnoj temperaturi)


Sve što ide gore…
…. mora doći dolje. Ali kada? Prati ove magične formule da ustanoviš koliko dugo možeš letjeti koristeći određenu bateriju

 puni gas : sekunde = kapacitet (mAh) x 4.2 / max struja na zemlji
 Akro: sekunde = kapacitet (mAh) x 7 / max struja na zemlji
 Letenje bez stresa = kapacitet (mAh) x 11 / max struja na zemlji

Primjeri:
FunJet race koristi 2.400mAh batt pražnjenje sa 42A Max: 2400 x 4.2 / 42 = 240 sec ili 4 min.
F3A aerobatics koristi 4.100mAh batt pražnjenje sa 52A Max: 4100 x 7 / 52 = 552 sec, ili 9 min.
Piper Cub koristi  3.000mAh batt pražnjenje 34A Max: 3000 x 11 / 34 = 970 sec, ili 16 min.


Leti duže, dodaj čeliju…
Zadnji magični broj daje ti uvid u to koliko energije baterije pohranjuju

E = kapacitet (u Ah) x napon

Za primjer: da li znaš da možeš letjeti duže sa 3S 1000 mAh nego sa 2S 1300mAh?
Uostalom za letjeti istim stilom 2S na 7,4V treba dati 13,5A za 100W snage, a 3S treba dati samo 9A za istu snagu. Koristeći ovu formulu i letenje bez stresa 3S nam daje 20 minuta igranja, dok 2S svega 18 s tim da smanjenim pražnjenjem produžujemo radni vijek baterije.

Energija u 2S: 1.3 x 7.4 = 9.62
Energija u the 3S: 1 x 11.1 = 11.1
Neki kažu da niži napon obično donosi i veći propeler te bolju učinkovitost. Istina, ali više pražnjenja i viša struja na motoru uzrokuju gubitke koji poništavaju očekivane dobitke na većem propeleru.


 

Svaka čast na trudu.
Mislim da će sad biti puno jasnije barem što je što.

mnogo dobro

Dobar, dobar... sve je više manje Ok osim onog zadnjeg: očekivani dobitak zbog korištenja veće elise je manji nego li gubitak zbog povećane struje na 2S bateriji. Za ustanoviti taj omjer to treba ne samo izmjeriti , nego i jebački dobro znati - kako to izmjeriti.

Sjedi pet !

Damir

Dobar, dobar... sve je više manje Ok osim onog zadnjeg: očekivani dobitak zbog korištenja veće elise je manji nego li gubitak zbog povećane struje na 2S bateriji. Za ustanoviti taj omjer to treba ne samo izmjeriti , nego i jebački dobro znati - kako to izmjeriti.

Sjedi pet !

Damir

Upuštati se u raspravu o odabiru propela i efikasnosti pojedine propele je: Sizifov posao, Filozofska rasprava, Pametovanje najiskusnijih, Bljezgaranje početnika....

Tek da jednim primjerom potkrijepim prethodnu rečenicu.

Na istom setupu i s istom baterijom probao sam propelu Aero-Naut 17x11 i 18x11
propela 18x11 troši manje struje daje veči statički potisak i malo veču brzinu od 17x11. Da dobro ste pročital, ni ja nisam vjerovao ali sam mjerio struju i statički potisak a i osječaj u letu je to potvrdio. Pri tom radilo se o propelama istog proizvođača.

A sad možemo sve ono iz prvr rečenice

U pravu si,aerodinamika malih brzina je to sto za modelarstvo znaci ali od unazad par godina njeni zakoni vise ne vaze,pogledajte izgled modela danas i sto su mene ucili 1951 i kasnije,
pa i upute proizvodjaca motora su u magli kada preporucuju koji prop za koji motor, ja se oslanjam samo na iskustvo i kao i ti probati ovo i ono,

pratio sam dosta tih samozvanih zakona o proracunima ali to je samo i stvarno kako ti kazes baljezganje.
pa i od koncepcije modela zavisi koji motor i koja elisa.

isti motor ,na drgom modelu drugi prpoeler.

Quote from: Diogen on November 17, 2009, 08:35:17 pm

Dobar, dobar... sve je više manje Ok osim onog zadnjeg: očekivani dobitak zbog korištenja veće elise je manji nego li gubitak zbog povećane struje na 2S bateriji. Za ustanoviti taj omjer to treba ne samo izmjeriti , nego i jebački dobro znati - kako to izmjeriti.

Sjedi pet !

Damir

Upuštati se u raspravu o odabiru propela i efikasnosti pojedine propele je: Sizifov posao, Filozofska rasprava, Pametovanje najiskusnijih, Bljezgaranje početnika....

Tek da jednim primjerom potkrijepim prethodnu rečenicu.

Na istom setupu i s istom baterijom probao sam propelu Aero-Naut 17x11 i 18x11
propela 18x11 troši manje struje daje veči statički potisak i malo veču brzinu od 17x11. Da dobro ste pročital, ni ja nisam vjerovao ali sam mjerio struju i statički potisak a i osječaj u letu je to potvrdio. Pri tom radilo se o propelama istog proizvođača.

A sad možemo sve ono iz prvr rečenice

mozda nisi izbalansirao ovaj 17x11

mozda nisi izbalansirao ovaj 17x11

To su oni skupi karbonski.
A na kilowat i više stvari obično pucaju ako nisu izbalansirane.

Da pratiš tu temu znao bi da ta propela 18x11 ima posebno dobre karakteristike i to su potvrdili mnogi modelari širom svijeta, a i na nekim našim forumimama se pisalo o njoj.

Ajde izaberi sam u koju grupu spadaš. 

isti motor ,na drgom modelu drugi prpoeler.

Ne, sve isto. Kako isto? 

Quote from: eewan on November 18, 2009, 12:57:31 am

mozda nisi izbalansirao ovaj 17x11

To su oni skupi karbonski.
A na kilowat i više stvari obično pucaju ako nisu izbalansirane.

Da pratiš tu temu znao bi da ta propela 18x11 ima posebno dobre karakteristike i to su potvrdili mnogi modelari širom svijeta, a i na nekim našim forumimama se pisalo o njoj.

Ajde izaberi sam u koju grupu spadaš. 

sta se nudi od grupa? jel ima nesto sa seronja? npr. modelar nepredni seronja s time da se napredni odnosi na seronja, a ne na modelar

u propove se ne kuzim, koristim se metodom subjektivnog dozivljaja i izaberem koji mi najblje lezi za moj nacin letenja.

ova prica sa dva propa iste firme, kategorije i razlicite velicine mi je nevjerojatna. mislis li da bi rezultat mjerenja bio isti kada bi se ovaj 18x11 skratio na 17x11 ili bi mjerenja bila ista kao i ranije.

p.s. dobri su ti ovi smajlici

sta se nudi od grupa? jel ima nesto sa seronja? npr. modelar nepredni seronja s time da se napredni odnosi na seronja, a ne na modelar



p.s. dobri su ti ovi smajlici

Nije mi do vređanja jer u toj raspravi svi imaju pravo bar u jednom djelu i svi imaju krivo bar u jednom djelu.

Ako ima tko kakvih iskustava dobrih ili loših bilo bi mi drago da ih podjeli s ostalima.

Na kategorije sam mislio Sizif, Filozof, Pametnjaković, ili bilo koju drugu koja ne vrieđa.

I zablude koje se javljaju pri upotrebi propela treba reči možda netko može razjasniti zašto stvari nisu onakve kako očekujemo. 


Smajliji: http://www.flyfreak.net/index.php/topic,804.0.html

Ne, sve isto. Kako isto? 

Eto me na sokić. Žuti 

Quote from: eewan on November 18, 2009, 10:39:57 am

sta se nudi od grupa? jel ima nesto sa seronja? npr. modelar nepredni seronja s time da se napredni odnosi na seronja, a ne na modelar



p.s. dobri su ti ovi smajlici

Nije mi do vređanja jer u toj raspravi svi imaju pravo bar u jednom djelu i svi imaju krivo bar u jednom djelu.

Ako ima tko kakvih iskustava dobrih ili loših bilo bi mi drago da ih podjeli s ostalima.

Na kategorije sam mislio Sizif, Filozof, Pametnjaković, ili bilo koju drugu koja ne vrieđa.

I zablude koje se javljaju pri upotrebi propela treba reči možda netko može razjasniti zašto stvari nisu onakve kako očekujemo. 


Smajliji: http://www.flyfreak.net/index.php/topic,804.0.html

bez brige mene nikakve kategorije ne vrijedjaju. 

Upuštati se u raspravu o odabiru propela i efikasnosti pojedine propele je: Sizifov posao, Filozofska rasprava, Pametovanje najiskusnijih, Bljezgaranje početnika....

Tek da jednim primjerom potkrijepim prethodnu rečenicu.

Na istom setupu i s istom baterijom probao sam propelu Aero-Naut 17x11 i 18x11
propela 18x11 troši manje struje daje veči statički potisak i malo veču brzinu od 17x11. Da dobro ste pročital, ni ja nisam vjerovao ali sam mjerio struju i statički potisak a i osječaj u letu je to potvrdio. Pri tom radilo se o propelama istog proizvođača.

Zašto je čudno? To je kao da voziš neki auto po nekoj uzbrdici i čudiš se da u 3. možeš ići brže nego u 2. brzini.
Siguran sam da bi kod penjanja pod nekim kutem bolje performanse pokazao 17x11 propeler. Osim u slučaju da oba mogu poslužiti i za 3D.
(Kao što sigurno postoji uzbrdica po kojoj bi auto s početka priče išao brže u 2. nego u 3. Osim ako se i u 2. i u 3. brzini ne može uspeti vertikalno po zidu.)

Ekstremni slučajevi su propela nekog promjera s hodom 0 i istog takvog promjera s hodom beskonačno. Između toga su sve ostale vrijednosti, od kojih je jedna optimalna za zadani motor, model i brzinu.
Također, ako se ograničimo na jedan hod (u ovom slučaju 11) ekstremne vrijednosti su propela promjera 0 i propela promjera beskonačno. Između njih su svi ostali promjeri, od kojih je jedan optimalan za zadani motor, model i brzinu.
Zašto ne bi ona promjera 18 bila bliže tom optimumu?
Zato što troši manje struje na zemlji? NE. To što troši manje kod statičkog potiska ne znači da troši manje i u letu nekom brzinom.
A i to koliko struje troši kaže samo da je moguće da setup razvija više korisne snage, a ne i da je ta mogućnost ostvarena jer kolika je korisnost motora i propelera pri tom opterećenju - nemamo pojma!